1775.
| Godine:
◄◄ | ◄ | 1771. | 1772. | 1773. | 1774. | 1775. | 1776. | 1777. | 1778. | 1779. | ► | ►► |
| Decenije:
◄ | 1740-e | 1750-e | 1760-e | 1770-e | 1780-e | 1790-e | 1800-e | ► |
| Vijekovi: |
| Gregorijanski kalendar | 1775 MDCCLXXV |
| Ab Urbe condita | 2528 |
| Asirski kalendar | 6525 |
| Bengalski kalendar | 1182 |
| Berberski kalendar | 2725 |
| Budistički kalendar | 2319 |
| Burmanski kalendar | 1137 |
| Bizantijski kalendar | 7283–7284 |
| Kineski kalendar | 甲午年 (Drveni Konj) 4471 ili 4411 — do — 乙未年 (Drveni Koza) 4472 ili 4412 |
| Koptski kalendar | 1491–1492 |
| Diskordijanski kalendar | 2941 |
| Etiopijski kalendar | 1767–1768 |
| Hebrejski kalendar | 5535–5536 |
| Hindski kalendari | |
| - Vikram Samvat | 1831–1832 |
| - Šaka Samvat | 1697–1698 |
| - Kali Juga | 4876–4877 |
| Holocenski kalendar | 11775 |
| Igbo kalendar | 775–776 |
| Iranski kalendar | 1153–1154 |
| Islamski kalendar | 1188–1189 |
| Julijanski kalendar | Gregorijanski minus 11 dana |
| Korejski kalendar | 4108 |
| Minguo kalendar | 137 prije Tajvana 民前137年 |
| Tajlandski solarni kalendar | 2317–2318 |
Godina 1775.[1] (MDCCLXXV) bila je redovna godina koja počinje u nedjelju po gregorijanskom kalendaru ili redovna godina koja počinje u četvrtak po julijanskom kalendaru.
Događaji
[uredi | uredi izvor]Ovaj odlomak potrebno je proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Sažetak
[uredi | uredi izvor]Američki rat za nezavisnost započeo je ove godine, prvim vojnim sukobom 19. aprila, bitkama kod Lexingtona i Concorda, dan nakon Revereove jahačke misije. Drugi kontinentalni kongres poduzeo je različite korake ka organiziranju američke vlade, imenujući Georgea Washingtona za vrhovnog komandanta (14. juna), Benjamina Franklina za generala pošte (26. jula) i stvorivši Kontinentalnu mornaricu (13. oktobra) i Marinske snage (10. novembra) kao desantne trupe, ali 13 kolonija još uvijek nije proglasilo nezavisnost, a i britanska (12. juna) i američka (15. jula) vlada donose zakone. Dana 6. jula, Kongres je izdao Deklaraciju o uzrocima i potrebi uzimanja oružja, a 23. augusta, kralj Velike Britanije George III proglašava pobunu u američkim kolonijama, najavljujući to Parlamentu 10. novembra. Dana 17. juna, dva mjeseca nakon početka kolonijalne opsade Bostona, u bici kod Bunker Hilla, sjeverno od Bostona, britanske snage pobjeđuju, ali tek nakon što su pretrpjele teške gubitke i nakon što su kolonijalne snage ostale bez municije, američke snage zauzimaju Fort Ticonderogu na sjevernoj granici kolonije New York, a američke snage bezuspješno vrše invaziju na Kanadu, pri čemu su britanske snage 13. novembra poražene u napadu na Montreal, a 31. decembra odbijen je napad na Quebec.
Ljudsko znanje i ovladavanje prirodom napredovali su kada je James Watt izgradio uspješan prototip parne mašine, a naučna ekspedicija se nastavila dok je kapetan James Cook tvrdio da Britaniji pripadaju ostrva Južna Georgija i Južni Sendviči u južnom Atlantskom okeanu. Moć prirode nad čovječanstvom dramatično se demonstrirala kada je uragan Independence (29. august – 13. septembar) uništio istočnu obalu Sjeverne Amerike, ubivši 4.173 osobe, a u Novoj Engleskoj počela je epidemija malih boginja. Vakcinu protiv malih boginja potom je razvio Edward Jenner.
1775. u temama
[uredi | uredi izvor]Ovaj odlomak potrebno je proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Rođeni
[uredi | uredi izvor]- 20. januar - André-Marie Ampère, francuski fizičar i matematičar
- 16. decembar - Jane Austen, britanska književnica
Umrli
[uredi | uredi izvor]- 15. januar - Giovanni Battista Sammartini, italijanski kompozitor, violinista, orguljaš, horovođa i učitelj
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "What Happened in 1775". On This Day (jezik: engleski). 1775. Pristupljeno 10. 9. 2026.
