Feničko pismo

srednje bronzano doba 19–15. vijek p. n. e.

Kanaansko-feničko 14. vijek p. n. e.
- paleohebrejsko 10. vijek p. n. e.
- aramejsko 9. vijek p. n. e.
  - Brahmi i indijska 6. vijek p. n. e.
    - tibetansko 7. vijek
    - kmersko/javansko 9. vijek
  - hebrejsko 3. vijek p. n. e.
  - sirsko 2. vijek p. n. e.
    - nabatejsko 2. vijek p. n. e.
      - arapsko 4. vijek
  - avestijsko 4–6. vijek
- grčko 9. vijek p. n. e.
  - etrušćansko 8. vijek p. n. e.
    - latinično 7. vijek p. n. e.
    - rune 2. vijek
    - ogamsko 4. vijek
  - gotičko 4. vijek
  - armensko 405. godina
  - glagoljičko 862. godina
  - ćirilično 10. vijek
- samaritansko 6. vijek p. n. e.
- iberska 6. vijek p. n. e.
južnoarapsko 9. vijek p. n. e.
- etiopsko 5–6. vijek p. n. e.

meroitičko 3. vijek p. n. e.

Feničko pismo je prvo glasovno pismo u kojem je svaki glas imao svoj znak. Alfabetsko pismo je najveća kulturna tekovina Feničana. U historiji pisanja, feničansko pismo je također označilo prvo pismo koje je imalo fiksni smjer pisanja - dok su prethodni sistemi bili višesmjerni, feničansko se pisalo horizontalno, s desna na lijevo.^[1] Razvio se direktno iz proto-sinaitskog pisma^[2]^[1] korištenog tokom kasnog bronzanog doba, koje je pak izvedeno iz egipatskih hijeroglifa.^[2]^[3]

Većina današnjih naroda svoja pisma temelji na osnovu Feničanskog alfabeta. Potiče iz trećeg milenija p. n. e. i počiva na sjevernosemitskom pismu. Ovo pismo su upotrebljavali Feničani i najmanje je 3500 godina staro. Mnogi narodi, kao, npr, Grci, Aramejci, Jevreji, Arapi i drugi, napravili su svoja pisma na osnovu feničkog.

Kao i u hebrejskom i arapskom pismu, feničko nema znakove za samoglasnike. Svaki znak predstavlja jedan suglasnik, a samoglasnici se "učitavaju" prema smislu.

Historija

Feničko pismo je pronađeno na mnogo arheoloških nalazišta oko Sredozemlja, gdje su Feničani imali svoje kolonije, kao u Biblosu (Liban) i Kartagi (Tunis).

Način pisanja

Prvobitno, sva slova su bila urezivana u kamen, većina ih je bila poprečna i uspravna, kao i oznake u runičkom pismu.

Feničani su pisali s desna na lijevo, ali ponekad i s lijeva na desno kao i u baustrofedonu, gdje je jedan red teksta napisan s lijeva na desno, drugi s desna na lijevo, onda opet s lijeva na desno itd. Također su neka slova imala i različite pojave, kao npr. slovo tav, koje je moglo biti napisano kao + ali i kao x itd.

N - brojna vrijednost
P - feničko slovo
H - hebrejsko slovo

Također pogledajte

Fenikija

Reference

1 2 Cross, Frank Moore (1980). "Newly Found Inscriptions in Old Canaanite and Early Phoenician Scripts". Bulletin of the American Schools of Oriental Research. University of Chicago Press on behalf of The American Schools of Oriental Research. 238 (238 (Spring, 1980)): 1–20. doi:10.2307/1356511. JSTOR 1356511. S2CID 222445150.
1 2 Beyond Babel: A Handbook for Biblical Hebrew and Related Languages, article by Charles R. Krahmalkov (ed. John Kaltner, Steven L. McKenzie, 2002). "This alphabet was not, as often mistakenly asserted, invented by the Phoenicians but, rather, was an adaptation of the early West Semitic alphabet to the needs of their own language".
↑ Howard, Michael C. (2012). Transnationalism in Ancient and Medieval Societies: The Role of Cross-Border Trade and Travel. McFarland. str. 23. ISBN 978-0-786-49033-2.

Dodatna literatura

Jean-Pierre Thiollet, Je m'appelle Byblos, H & D, Paris, 2005. ISBN 2-914266-04-9
María Eugenia Aubet, The Phoenicians and the West Second Edition, Cambridge University Press, London, 2001.
Daniels, Peter T., et al. eds. The World's Writing Systems Oxford. (1996).
Jensen, Hans, Sign, Symbol, and Script, G.P. Putman's Sons, New York, 1969.
Coulmas, Florian, Writing Systems of the World, Blackwell Publishers Ltd, Oxford, 1989.
Hock, Hans H. and Joseph, Brian D., Language History, Language Change, and Language Relationship, Mouton de Gruyter, New York, 1996.
Fischer, Steven R., A History of Writing, Reaktion Books, 1999.
Markoe, Glenn E., Phoenicians. University of California Press. ISBN 0-520-22613-5 (2000) (hardback)
"Alphabet, Hebrew". Encyclopaedia Judaica (CD-ROM Edition Version 1.0). Ed. Cecil Roth. Keter Publishing House. ISBN 965-07-0665-8
Feldman, Rachel (2010). "Most ancient Hebrew biblical inscription deciphered". Arhivirano s originala, 7. 6. 2011. Pristupljeno 15. 6. 2011.
Shanks, Hershel (2010). "Oldest Hebrew Inscription Discovered in Israelite Fort on Philistine Border". Biblical Archaeology Review. 36 (2): 51–6. Arhivirano s originala, 29. 2. 2012. Pristupljeno 18. 7. 2020.

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Feničko pismo

[Cross1980-1] 1 2 Cross, Frank Moore (1980). "Newly Found Inscriptions in Old Canaanite and Early Phoenician Scripts". Bulletin of the American Schools of Oriental Research. University of Chicago Press on behalf of The American Schools of Oriental Research. 238 (238 (Spring, 1980)): 1–20. doi:10.2307/1356511. JSTOR 1356511. S2CID 222445150.

[:0-2] 1 2 Beyond Babel: A Handbook for Biblical Hebrew and Related Languages, article by Charles R. Krahmalkov (ed. John Kaltner, Steven L. McKenzie, 2002). "This alphabet was not, as often mistakenly asserted, invented by the Phoenicians but, rather, was an adaptation of the early West Semitic alphabet to the needs of their own language".

[3] Howard, Michael C. (2012). Transnationalism in Ancient and Medieval Societies: The Role of Cross-Border Trade and Travel. McFarland. str. 23. ISBN 978-0-786-49033-2.

[1]

[2]

[3]