Flora Croatica Database
| URL | hirc |
|---|---|
| Vrsta | baza podataka |
| Dostupni jezici | hrvatski i engleski |
| Kreirao | Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu |
| Objava | 2004. |
| Trenutni status | u upotrebi |
Flora Croatica Database (FCD) samostalna je baza podataka koju je uspostavio i vodi Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu u sklopu vlastite informatičke infrastrukture, a koja je putem uspostavljenih mrežnih servisa sadržajno i u stvarnom vremenu povezana s nacionalnim Informacijskim sustavom zaštite prirode.[1] Baza bilježi raznolikost vaskularnih biljaka u Hrvatskoj, uz nedavna proširenja na mahovine, alge i lišajeve.[2] Potječe od inicijativa za izradu botaničkih baza podataka započetih ranih 1990-ih, da bi se kasnije razvila u mrežni sustav na hrvatskom i engleskom jeziku pokrenut 2004. godine.[2][3] Platforma je osmišljena kao interaktivni višekorisnički sustav koji omogućava distribuirani unos podataka i upravljanje njima.[2] Od 2026. godine, njezin skup podataka uključuje više od 5000 vrsta i podvrsta u više od 1000 porodica, odražavajući raznolikost hrvatske flore.[3][4] Baza sadrži i Crvenu knjigu ugroženih vrsta[5] te oko 170 000 fotografija biljaka.[6] Baza podataka postala je međunarodno priznat izvor provjerenih podataka, s do milijun upita godišnje i do 400 korisnika dnevno.[3]
Flora Croatica Database osmišljena je kao sveobuhvatan repozitorij informacija o biljnim vrstama koje se pojavljuju u Hrvatskoj. Baza podataka organizirana je u više modula koji obuhvaćaju taksonomsku klasifikaciju i nomenklaturu, sinonimiju i autorstvo taksona, porijeklo naziva, zemljopisnu rasprostranjenost, ekološke karakteristike, status zaštite i procjenu ugroženosti, status stranih vrsta, gospodarsku upotrebu biljaka, fotoarhivu, bibliografske izvore, herbarijske zapise te uobičajene nazive na više jezika.[2][7] Sustav također uključuje geoprostorne komponente, omogućavajući kartiranje i prostornu analizu rasprostranjenosti biljaka.[7] Sposoban je obraditi različite vrste podataka, uključujući numerički, tekstualni, zvučni i video sadržaj.[7] Od svog prvog izdanja baza podataka prolazila je kroz ažuriranja i proširenja, uključujući revizije modula povezanih s alohtonim i ugroženim vrstama (Crvena knjiga).[2] Sustav djeluje neovisno, ali je povezan s nacionalnom informacijskom infrastrukturom za zaštitu okoliša, što omogućava razmjenu podataka s drugim platformama vezanim uz bioraznolikost.[8]
Bazu podataka uređuju profesionalni botaničari iz različitih institucija, a koristi je širok raspon korisnika, uključujući pojedince, javne agencije, muzeje, obrazovne i istraživačke institucije te privatne tvrtke, uz sporazume o suradnji koji podržavaju zajednički unos podataka i pristup.[2] Općeniti podatci javno su dostupni putem mrežnog sučelja i preglednika zemljovida, dok detaljniji skupovi podataka mogu zahtijevati registraciju ili odobrenje nadležnih institucija.[8]
Krajem 2025. godine najavljeno je povezivanje i uzajamna razmjena podataka između Flora Croatica Database, Globalnog informacijskog sustava o bioraznolikosti (GBIF) te Atlasa bioraznolikosti Hrvatske (BioAtlas).[2]
- ↑ Flora Croatica Database. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Pristupljeno 10. svibnja 2023.
- 1 2 3 4 5 6 7 Šegota, Vedran; Vuković, Nina; Bogdanović, Sandro; Nikolić, Toni. 2025. Flora Croatica Database in its prime. Eighth Croatian Botanical Symposium: Book of Abstracts
- 1 2 3 Nikolić, Toni. 31. prosinca 2020. Thirty years with Flora Croatica database. Glasnik Hrvatskog botaničkog društva (engleski). 8 (2): 94–107. doi:10.46232/glashbod.8.2.4. ISSN 1848-8102
- ↑ Flora Croatica Database home page. hirc.botanic.hr. Pristupljeno 3. travnja 2026.
- ↑ Crvena knjiga. hirc.botanic.hr. Pristupljeno 10. svibnja 2023.
- ↑ Galerija. visiani.botanic.hr. Pristupljeno 10. svibnja 2023.
- 1 2 3 Flora Croatica Database – About. Faculty of Science, University of Zagreb
- 1 2 Flora Croatica Database. Croatian Agency for Environment and Nature
