Prijeđi na sadržaj

MIM-104 Patriot

Izvor: Wikipedija
MIM-104 Patriot
Image
Četiri PAC-2 ili 16 Patriot PAC-3 raketa može biti ispaljeno s mobilnog lansirnog vozila
Tip Protuzračni sustav za obaranje zrakoplova i balističkih projektila
Proizvođač Raytheon
Uveden u uporabu 1979.
Status Aktivan
Prvotni korisnik SAD
Osobine
Brzina ~2000 m/s (ovisno o inačici rakete)
Dolet 40 do 180 km, ovisno o tipu korištenih raketa
Navođenje Aktivno radarsko navođenje

MIM-104 Patriot je američki protuzračni raketni sistem srednjeg dometa kojeg je razvila kompanija Raytheon u suradnji s kompanijama Locheed, Hughes i RCA. U razdoblju nakon 2006. godine značajan doprinos daljnjem razvoju daje izraelska kompanija Rafael Advanced Defense Systems, koja je u suradnji s Raytheonom razvila srodni protuzračni sustav "Davidova praćka" dometa (ovisno o tipu korištenih raketa) 40 - 300 km (engl.: "David's Sling")[1], te stavlja u ponudu rakete kratkog do srednjeg dometa "SkyCeptor" za korištenje u baterijama MIM-104 Patriot[2], uz cijenu po raketi koja bi bila višestruko manja od izrazito skupih raketa većeg dometa proizvedenih za "Patriot" u SAD-u.[3]

U uporabi kod oružanih snaga SAD je od 1981. godine, uz regularne modernizacije u narednim desetljećima.

Razvoj

[uredi | uredi kôd]

Razvoj sustava MIM-104 Patriot počeo je 1965. godine. Prvo probno lansiranje izvedeno je 1970. godine. Od 1981. godine je uveden u korištenje, u protuzračnim sustavima Kopnene vojske SAD-a (US Army).

Opis sustava

[uredi | uredi kôd]

Sustav se sastoji od 6 komponenti: raketa, lansera, radara, kontrolne postoje, električnih generatora i antena visoke frekvencije. Današnje varijante tih komponenti se vrlo razlikuju od izvornih elemenata iz 1980.-ih godina.

Image
Radar AN-MPQ 53 pomoću kojega sustav "Patriot" promatra zračni prostor i obavlja ciljanje

Sustav koristi AN/MPQ-53 radar koji istovremeno otkriva ciljeve u zračnom prostoru, te označava ciljeve; radar može biti 10 i više kilometara udaljen od lansera. Antena tog radarskog sustava se kod korištenja ne okreće, a omogućava 160 radnih frekvencija, čime se umanjuje opasnost od elektroničkog ometanja. Rakete - koje imaju masu od oko 900 kg kod PAC-2 varijante i 312 kg kod PAC-3 varijante - koriste čvrsto raketno gorivo i imaju četiri pokretna stabilizatora na repnom dijelu, a smještene su u hermetički zatvorene aluminijske kontejnere mase 600 kg; svaki kontejner sadrži po 1 raketu, izuzev kod varijante PAC-3 CRI gdje u svaki kontejner stanu 4 rakete (te ih onda na svakom lanseru može biti do 16). Na lanseru kod većine konfiguracija smještene po 4 rakete; kod ispaljivanja rakete kod probijaju plastični poklopac koji zatvara prednju stranu kontejnera. Posada se ne nalazi neposredno uz radar i lansere, nego na zapovjednom mjestu koje može biti na bolje prikrivenoj lokaciji, udaljenoj 10 i više km od radara i raketa.

Verzije

[uredi | uredi kôd]

Osnovna verzija sustava MIM-104A, s dometom od 70 km (barem deklariranim: uglavnom proivođači navedu nešto kraći domet od realnog) uvedena je u operativnu upotrebu pod oznakom "Standard". Raketa je bila sposobna gađati avione, a već kod prve modernizacije te rakete 1980.-ih godina osposobljena je ona i za gađanje raketa.

Od 1988. god. u uporabu je uvedena Patriot Advanced Capability-1 (PAC-1) raketa, 1990.-ih godina je u uporabu uvedena PAC-2 raketa s unaprijeđenim sposobnostima obaranja raketa, a od 2003. god. je u upotrebi dodatno unaprijeđena PAC-3 raketa. PAC-3 MSE ima dodatni "booster" (inicijalni potisnik) koji povećava domet rakete do približno 160 km i na visinama sve do 24 km, a PAC-3 Cost Reduction Initiative (CRI) raketa je manjih dimenzija i omogućava da se iz svakog od 4 kontejnera smještena na lanseru ispali 4 rakete; manje dimenzije su postignute korištenjem "hit to kill" tehnike presretanja, gdje glava rakete fizički udara u cilj radi njegovog uništavanja - kako raketa ne mora nositi bojevu glavu težine 70-80 kg, bilo je moguće smanjiti masu rakete za dvije trećine, što pridonosi i smanjenju troškova proizvodnje.[4]

Korisnici

[uredi | uredi kôd]
  • Bahrein
  • Egipat
  • Finska
  • Grčka
  • Nizozemska
  • Izrael
  • Japan
  • Jordan
  • Južna Koreja
  • Kuvajt
  • Njemačka
  • Poljska
  • Rumunjska
  • Saudijska Arabija
  • SAD
  • Španjolska
  • Tajvan
  • Ujedinjeni Arapski Emirati
  • Ukrajina

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ David's Sling System and SkyCeptor Missile, službene stranice "Raytheona". Pristupljeno 30. srpnja 2024.
  2. ↑ David's Sling System and SkyCeptor Missile, službene stranice "Raytheona". Pristupljeno 30. srpnja 2024.
  3. ↑ [https://en.defence-ua.com/weapon_and_tech/considering_supplying_davids_sling_to_ukraine_a_potential_alternative_to_patriot_and_sampt_systems-10101.html Considering Supplying David's Sling to Ukraine: A Potential Alternative to Patriot and SAMP/T Systems ], Svetlana Shcherbak, "Defense Express", 8. travnja 2024. Pristupljeno 30. srpnja 2024.
  4. ↑ "Patriot", "Missile Threat", Center for Strategic and International Studies, 14. lipnja 2018. (Last Updatet 23. kolovoza 2023.). Pristupljeno 30. srpnja 2024.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Image Zajednički poslužitelj ima još građe o temi MIM-104 Patriot