Kvevri
|
Kvevri, stara gruzijska tradicija proizvodnje vina | |
|---|---|
 Nematerijalna svjetska baština | |
 | |
 Gruzija | |
| Regija: | Evropa |
| Godina upisa: | 2013. |
| ID: | 00870 |
| Ugroženost: | |
| Poveznica: | UNESCO |
Kvevri je terakota posuda u obliku jajeta i najpoznatija posuda za proizvodnju vina u Gruziji. Veličine su od otprilike 49 litara za kućnu upotrebu do oko 3.785 litara za komercijalnu proizvodnju, zakopane pod zemljom, što je jedinstvena metoda u poređenju s drugim tradicijama skladištenja vina. Zajedno s korištenjem lokalnih sorti grožđa Saperavi, Rkatsiteli i Mtsvane, značajno doprinosi posebnom karakteru kvevri vina.[1]
Prema arheološkim dokazima, prva gruzijska vina proizvodila su se i čuvala u ovim posudama prije više od 8.000 godina. Istraživači iz Francuske, Izraela, Italije i Kanade pronašli su najstarije poznatate posude kvevri 2015. godine u neolitskim naseljima Gadachrili Gora i Shulaveris Gora, u istočnoj Gruziji, oko 50 km južno od glavnog grada Gruzije Tbilisija. Datirane su u vrijeme oko 6.000. p.n.e. Riječ "vino" u evropskim jezicima ima jedan korijen koji, prema lingvistima, potječe od gruzijske riječi guinea: vinum, vino, vino, vino itd.[2]
Veličina od 1.000 do 1.200 litara čini se kao "idealna tačka za fermentaciju." Najveći kvevri su dovoljno veliki da se osoba može popeti u njih, što vinogradari čine kad treba očistiti posudu.[3]
Godine 2021. kvevri su dobili status zaštićene geografske oznake (ZGO) kao prvi neprehrambeni proizvod koji je dodan u Gruzijski državni registar oznaka podrijetla i geografskih oznaka robe. Ovaj status pravno utvrđuje Gruziju kao mjesto podrijetla kvevrija, kao i kodificira njihov oblik, kapacitet, sirovinu i način proizvodnje.
Gruzijski državni registar zaštićene geografske oznake usklađen je s EU klasifikacijskim sistemom i sličan je francuskoj klasifikaciji VDP (Vin de Pays). Praktično, za proizvodnju kvevri vina koristite se isključivo sirovine iz Gruzije.[3]
Hiljadama godina godina unazad izrada posude kvevrija i proizvodnja vina je umijeće i tehnologijaje koja se prenosila s generacije na generaciju širom Gruzije. Moderna tehnologija nije promijenila osnove izrade. Danas je izrada kvevrija posuda djelatnost nekoliko porodičnih firmi u vinskim regijama Kakheti, Imereti i Guria. Posude iz svake regije imaju svoj standardizirani oblika jajeta. Potražnja za novim kvevri posudama je visoka i unutar i izvan Gruzije.[4] Tradicionalne posude posebno su popularne među bioproizvođačima koji žele proizvoditi vino s malo ili nimalo intervencije.
Kvevri posude i dalje se pomno izrađuju ručno, u nekoliko koraka.
- Vađenje gline iz lokalnog kopa
- Čišćenje glinu bistrom tekućom vodom i dodavanje riječnog pijeska
- Mljevenje radi dobijanja glatke konzistencije
- Oblikovanje u valjkasti oblik
- Izrada konačnog oblika na drvenoj platformi, radeći odozdo prema gore
- Sušenje tri do četiri nedjelje
- Pečenje u peći na drva ili plin, do sedam dana, na približno 1.000°C do 1.300°C
- Hlađenje peći tri dana, prije nego što se otvori i vađenje kvevrija
Čišćenje unutrašnjosti, poneko koriste pčelinji vosak za brtvljenje unutarnjih zidova, premazivanje krečom iznutra ili cementom izvana.
Prije ubacivanja grožđa, posuda se temeljno očisti mješavinom vode, drobljenog kamenja i pepela vinove loze radi uklanjanja ostataka iz prethodnih fermentacija. Ubrano grožđa se zdrobi, zajedno s njihovim sokom, korama, stabljikama i ponekad sjemenkama, i ubacuje u kvevri. Ubacivanje stabljika grožđa te odvajanja soka od kožica varira ovisno o željenom vinu.
Nakon zatvaranja kamenim ili drvenim poklopcem nanosi se sloj gline, što obezbjeđuje hermetičko zatvaranje. Slijedi zakopavanje u tradicionalni vinski podrum, radi fermentiranja i sazrijevanja. Stalna podzemna temperatura od 12-15°C omogućuje prirodnu fermentaciju zahvaljujući divljim kvascima prisutnim na korama grožđa. Ova faza obično traje od dvije sedmice do mjesec dana. Nakon fermentacije vino miruje nekoliko mjeseci do godinu dana, čime se poboljšava okus i složenost vina.
Kvevri, stara gruzijska tradicija proizvodnje vina nalazi se na UNESCO-ovoj Reprezentativnoj listi Nematerijalne kulturne baštine Gruziji. Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na 8. zasjedanju koje je održano od 2. do 7. decembra 2013. u Bakuu, Azerbejdžan.[5][6]
Znanje i iskustvo o izradi posude i proizvodnji vina kvevri prenose porodice, susjedi, prijatelji i rodbina, koji svi sudjeluju u zajedničkoj berbi i proizvodnji vina. Djeca uče kako njegovati lozu, prešati grožđe, fermentirati vino, pripremati glinu te praviti i peći kvevrije promatrajući starije.
Vino ima ključnu ulogu u svakodnevnom životu i u proslavi svjetovnih i vjerskih događaja i rituala. Vinski podrumeii danas se smatraju najsvetijim mjestom u porodičnom domu. Tradicija proizvodnje kvevri vina definira način života lokalnih zajednica i čini nerazdvojni dio njihovog kulturnog identiteta i nasljeđa, a vino i vinova loza često se prizivaju u gruzijskim usmenim tradicijama i pjesmama.
- ↑ „Tradicija proizvodnje vina”. Gruzijska vina - www.winesgeorgia.com. Pristupljeno 12. maj 2026.
- ↑ „Istorija proizvodnje vina u Gruziji”. Chateau fort de Manavi - chateau-fort-manavi.com. Pristupljeno 12. maj 2026.
- 1 2 „Qvevri Wine Fermentation Process”. georgia.to. Pristupljeno 12. april 2026.
- ↑ „Kvevri vino dolazi u Teksas i USA”. www.qvevriproject.org. Pristupljeno 12. maj 2026.
- ↑ „Lista nematerijalne kulturne baštine u Gruziji”. UNESCO- ich.unesco.org. Pristupljeno 15. maj 2026.
- ↑ „Kvevri, stara gruzijska tradicija proizvodnje vina”. UNESCO- ich.unesco.org. Pristupljeno 15. maj 2026.
