Prijeđi na sadržaj

Lignit

Izvor: Wikipedija
Image
Slojevi lignita na površinskom iskopu

Lignit (od latinski: lignum = zelen[1]) je vrsta smeđeg ugljena, geološki najmlađi[2] posrednik između treseta i kamenih ugljena.[1] Boje lignita variraju od žute do tamno smeđe, a rijetko je crn.[3] Ima vidljive ostatke biljne mase iz koje je nastao, a ponekad i jasnu drvenastu strukturu.[2] Lignit je formiran od treseta na malim dubinama, pri temperaturama nižim od 100 °C.[3] Osušeni lignit sadrži oko 60 do 70 % ugljika i ima kalorijsku vrijednost blizu 17 MJ / kg.[3]

Karakteristike

[uredi | uredi kod]

Procijenjeno je da gotovo polovica ukupnih svjetskih rezervi ugljen]]a sastavljena od lignita i ostalih vrsti smeđeg ugljena, ipak se lignit ne eksploatira u većoj mjeri, jer ima nižu kalorijsku vrijednost od ostalih vrsti ugljena (npr. kameni ugljeni) koji su jednostavniji za korištenje, skladištenje i puno stabilniji.[3] Ipak se u državama siromašnim drugim izvorima energije gdje su druga goriva rijetka puno koristi.[3]

Većina lignita je geološki mlada, u pravilu formirana za mezozoika i kenozoika (oko 251 milijuna godina do danas). Brojni slojevi lignita leže neposredno blizu površine u velikim slojevima, ponekad debljim od 30 m, pa su laki za eksploataciju, a troškovi proizvodnje mali. I pored toga je njegovo korištenje složeno, zbog visokog procenta vode, koja kod pojedinih sorti dosiže i 75 %, jer se nakon iskapanja i sušenja, raspada i mrvi do praha, što mu smanjuje vrijednost kao goriva.[3] Lignit je uz to sklon raspadanju tokom izgaranja, pa na taj način i energetski gubici mogu biti relativno visoki.[3]

Sve u svemu lignit zahtijeva posebnu brigu kod skladištenje, nije ekonomičan za transport na velike udaljenosti i nekotrolirano izgara.[3] Zbog svega toga se lignit kao gorivo prvenstveno koristi u neposrednoj blizini rudnika, u lokalnim komunalnim poduzećima, industriji i domaćinstvima.[3] Kako danas ima sve manje raspoloživih energenata, brojne zemlje od Australije, Novog Zelanda, Kanade, Sjedinjenih Američkih Država i brojne druge, istražuju mogućnosti za povećanje efikasnosti korištenje lignita.[3]

Proizvodnja po zemljama

[uredi | uredi kod]
Iskopani lignit u milionima metrička tona
Država 1970 1980 1990 2000 2001 2010 2013
Image Njemačka369.3388.0356.5167.7175.4169183
Image Indonezija-----163-
Image Sovjetski Savez127.0141.0137.3----
Image Rusija---86.483.27673
Image Turska4.415.043.863.057.26963
Image Australija24.232.946.065.067.86763
Image SAD5.442.382.683.580.56570
Image Grčka8.123.251.763.367.05654
Image Poljska32.836.967.661.359.55666
Image Čehoslovačka67.087.071.0----
Image Češka---50.150.74440
Image Jugoslavija26.043.060.0----
Image Srbija i Crna Gora---35.535.5--
Image Srbija-----3740
Image Kina13.022.038.040.047.0--
Image Rumunjska14.127.133.517.929.8--
Image Sjeverna Koreja5.710.010.026.026.5--
Image Indija---22.11--45
Ukupno8041,0281,2148778951,0426972
Izvor: Worldcoal.org – Coal Statistics[4] · 1izvor za Indiju Y2000[5]

Povezano

[uredi | uredi kod]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. 1 2 „Lignite” (engleski). Merriam Webster. Pristupljeno 12. 10. 2015.
  2. 1 2 „lignite” (hrvatski). Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-04. Pristupljeno 12. 10. 2015.
  3. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 „Lignite” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 12. 10. 2014.
  4. ↑ „Coal Statistics” (engleski). Worldcoal. Arhivirano iz originala na datum 2015-09-26. Pristupljeno 13. 10. 2014.
  5. ↑ „Production of coal and lignite” (engleski). Infochangeindia. Arhivirano iz originala na datum 2015-12-08. Pristupljeno 13. 10. 2014.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]