Tiskarski slog
Tiskarski slog je grafički pripremljen tekst za tisak.[1] Uz reprofotografiju i pripremu tiskovne forme dio je grafičke pripreme.[2] Odabir vrste i veličine pisma, veličina proreda (i slično) određuju se tiskarskim slogom.
Gutenbergov izum tiskarskog stroja podrazumijevao je ručno slaganje koje je prethodilo procesu knjigotiska. Slagaljka (također Gutenbergov izum) je služila slovoslagarima da već gotova slova slagaju na određenu širinu retka te tako nižu redove sloga. Završetkom procesa tiska, slog se rastavljao, a svako se slovo vraćalo u svoj pregradak slagaćeg ormara. Taj se proces naziva ručnim slogom.[3][4]
Prvi slagaći stroj (linotip) izumio je Nijemac Ottmar Mergenthaler 1886. čime je počelo vrijeme strojnog sloga. Spremnik stroja sadržavao je matrice koje su pritiskom na odgovarajuću tipku ispadale na remen koji bi ih prenosio u sabirač. Nakon složenog reda, matrice su se prenosile u uređaj na zalijevanje rastopljenom olovnom slitinom s 5% kositra i 12% antimona pri temperaturi od oko 285 °C. Olovni je redak nakon toga ispadao iz matrica koje su se automatski vraćale u spremište. Nakon završetka tiska slog bi se rastalio, a slitina se rabila za sljedeća lijevanja. Amerikanac Tolbert Lanston 1897. izumio je monotip, stroj za slaganje i lijevanje pojedinačnih slova od olova, koji se sastojao od dva neovisna uređaja. Prvi je uređaj na papirnatoj vrpci bušio kombinacije rupice koje su odgovarale slovnom znaku pritisnutom na tipkovnici. Vrpca se umetala u drugi uređaj koji je lijevao slova na osnovu kombinacija rupica s vrpce. Zbog lijevanja pojedinačnih znakova, monotip je bio prikladan za složene slogove poput matematičkih ili tabličnih slogova.[4][2]
Napretkom tehnologije, osobito pojavom ofsetnog tiska te fotosloga, strojni je slog napušten, a priprema sloga i grafičke pripreme spojene su u jedno, da bi pojavom računalnog sloga i stolnog izdavaštva ti postupci postali nedjeljiva cjelina.[4]
- ↑ tiskarski slog. Struna (terminološka baza). Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Pristupljeno 26. veljače 2025.
- 1 2 tiskarska tehnika (Tehnička enciklopedija 1963–97. | Hrvatska tehnička enciklopedija). 13. svezak Ter-Ž, 1997. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 26. veljače 2025.
- ↑ Grafička tehnologija I (skripta) (PDF). gogss.hr. Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju Split. str. 44. Pristupljeno 9. svibnja 2026.
- 1 2 3 tiskarski slog. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 26. veljače 2025.
