Prijeđi na sadržaj

Domus de Janas

Izvor: Wikipedija
Pogrebna tradicija prapovijesne Sardinije - Domus de Janas
Image Svjetska baština – UNESCO
Image
DržavaImage Italija
Godina uvrštenja2025. (21. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjerilo(iii)
Ugroženost–
PoveznicaUNESCO:1730
Koordinate40°37′56″N 08°19′35″E / 40.63222°N 8.32639°E / 40.63222; 8.32639
Domus de Janas na zemljovidu Italije
Domus de Janas
Domus de Janas
class=notpageimage|
Lokacija Domus de Janasa Anghelu Ruju u Italiji

Domus de Janas (sardinski za „Kuću vila” ili „Kuću vještica”) su vrsta pred-nuragijskih grobnica uklesanih u stijenu koje su pronađene na Sardiniji. Sastoje se od nekoliko komora koje su isklesali ljudi od San Ciriaco do Ozieri kulture (između 5. i 3. tisućljeća prije Krista)[1] i kasnijih kultura, a po svom rasporedu nalikuju kućama.

Ova nalazišta odražavaju svakodnevni život i pogrebne prakse, duhovna vjerovanja i društvenu evoluciju prapovijesnih sardinskih zajednica. Njihovi složeni rasporedi, simbolični ukrasi i figurativni motivi svjedoče o transformaciji odnosa između živih i mrtvih u društvu koje prelazi na složenije oblike društvene organizacije. Također, Domus de Janaspredstavljaju najopsežniju i najbogatiju manifestaciju hipogejske pogrebne arhitekture u zapadnom Sredozemlju, primjer fenomena koji potvrđuje otprilike 3500 hipogeja raširenih po cijelom otoku. Zbog toga su 2021. godine Domus de Janas nominirani za UNESCO-ovu svjetsku baštinu, a u srpnju 2025. i uvršteni na popis mjesta svjetske baštine u Europi pod nazivom „Pogrebna tradicija prapovijesne Sardinije - Domus de Janas”[2]

Odlike

[uredi | uredi kôd]
Image
Nekropola Anghelu Ruju, najveća pred-nuragijska grobnica tipa Domus de Janas.
Image
Protoma i spiralni motivi nekropole Pala-Larga.

Giovanna Maria Meloni, koristeći dostupne bibliografske podatke, identificirala je 3500 domus de janas diljem Sardinije.[3] Izgrađeni uglavnom između 3400. i 2700. godine prije Krista, datiraju iz kasnog neolitika, halkolitika i ranog brončanog doba, uključujući razdoblje kulture zvonastih vrčeva. Grobnice su ponekad izolirane, ali češće su grupirane u nekropole u prostranim vapnenačkim ili pješčenjačkim stijenama. Nekropola na nalazištu Anghelu Ruju, blizu Alghera, sastoji se od 38 grobnica. Druga velika nalazišta su ona Montessu, blizu Villaperuccia (35 grobnica) i Sant'Andrea Priu u Bonorvi (22 grobnice). Mnogi drugi domus de janas mogu se pronaći diljem otoka, s izuzetkom Gallure (gdje su pokojnici obično pokapani u megalitskim krugovima, poput onih u Li Muriju).

U domusima s podzemnim pristupom, grobnice su ukopane u temeljnu stijenu, a pristup im je putem okomitog ili strmo nagnutog okna; grobnica tada nalikuje hipogeju. U domusima s pristupom iz visine, grobnice su ukopane u okomite stijene ili čak u nepravilne gromade (npr. Stijena slona u Castelsardu), a pristup je u razini tla ili iznad, moguće s otvorenim hodnikom tipa dromosa. Oblik unutarnjih odaja može varirati od zaobljene kolibe s konusnim ili trokutastim stropom. Zidovi su često ukrašeni reljefima ili gravurama koje prikazuju magične i religijske simbole poput spirala, cik-cak motiva i bikovih rogova (“bukranij” ili protoma).[4] Otkriveno je kako su ove neolitičke zidne slike vjerojatno najstariji poznati primjeri zidnih slika od jajčane tempere . [5]

Isklesana ili oslikana lažna vrata pojavljuju se u oko 20 grobnica uglavnom smještenih na sjeverozapadu Sardinije, [6] :137–9Primjer su neke od grobnica nekropole Anghelu Ruju, koje se mogu datirati od kultura Ozieri do Bonnanaro (oko 3200. – 1600. pr. Kr.). [7] Najraniji primjeri prethode pojavi lažnih vrata u staroegipatskim grobnicama. [8] Ova lažna vrata obično se pojavljuju na stražnjem zidu glavne komore, a predstavljena su horizontalnim i vertikalnim okvirima i izbočenim nadvratnikom. Ponekad su vrata na vrhu oslikani ili izrezbareni bikovski rogovi u obliku slova U, upisani jedan u drugi u promjenjivom broju.

Image
Nekropola Sirilò, Orgosolo

Leševi, obojeni crvenim okerom poput zidova grobnice, pokopani su zajedno s uobičajenim životnim predmetima, nakitom i alatima. Prema arheologu Giovanniju Lilliuu, pokopani su pod ljušturama mekušaca; prema drugim teorijama, ostavljeni su izvan grobnice, a unutra su stavljeni tek nakon što su se pretvorili u kostur.

Galerija

[uredi | uredi kôd]

Svjetska baština

[uredi | uredi kôd]
Lokacije dobra upisane na popis svjetske baštine
UNESCO ID Naziv Općina Površina (ha) Zaštitna zona (ha) Koordinate Slika
1730-001 Necropoli di Anghelu Ruju (Nekropola Anghelu Ruju) Alghero 7,07 779,48 40°37′57″N 8°19′36″E / 40.6325°N 8.3267°E / 40.6325; 8.3267 (Nekropola Anghelu Ruju)
Image
1730-002 Nekropola Puttu Codinu Villanova Monteleone 2,7 520,39 40°29′14″N 8°31′08″E / 40.4872°N 8.5189°E / 40.4872; 8.5189 (Nekropola Puttu Codinu)
Image
1730-003 Necropoli di Monte Siseri (Nekropola Monte Siseri) Putifigari 4,87 2369,1 40°36′23″N 8°25′48″E / 40.6064°N 8.43°E / 40.6064; 8.43 (Nécropole de Monte Siseri)
Image
1730-004 Complesso prenuragico di Monte Baranta (Prednuragijski kompleks Monte Baranta) Olmedo 79,44 40°37′55″N 8°23′50″E / 40.6319°N 8.3972°E / 40.6319; 8.3972 (Kompleks Monte Baranta)
Image
1730-005 Nekopola Mesu ‘e Montes Ossi 6,57 471,81 40°37′51″N 8°37′05″E / 40.6308°N 8.6181°E / 40.6308; 8.6181 (Nekopola Mesu ‘e Montes)
Image
1730-006 Svetište u Monte d'Accoddi Sassari 37,39 1272,64 40°47′23″N 8°26′59″E / 40.7898°N 8.4498°E / 40.7898; 8.4498 (Svetište u Mont d'Accoddi)
Image
1730-007 Nekropola Su Crucifissu Mannu Porto Torres 9,85 40°48′39″N 8°26′34″E / 40.8108°N 8.4428°E / 40.8108; 8.4428 (Nekropola Su Crucifissu Mannu)
Image
1730-008 Domus de janas de l'Orto del Beneficio Parrocchiale Sennori 0,31 44
1730-009 Domus de janas Slonove stijene Castelsardo 4,71 2220,74 40°53′23″N 8°44′46″E / 40.889635°N 8.746219°E / 40.889635; 8.746219 (Domus de janas Slonove stijene)
Image
1730-010 Nekropola Li Muri Arzachena 21,32 753,12 41°04′13″N 9°19′18″E / 41.0703°N 9.3217°E / 41.0703; 9.3217 (Nekropola Li Muri)
Image
1730-011 Nekropola u Moseddu (Park petroglifa-a) Cheremule 1,78 0 40°29′09″N 8°43′50″E / 40.4858°N 8.7305°E / 40.4858; 8.7305 (Park petroglifa-a)
Image
1730-012 Nekropola u Moseddu (Parc petroglifa-b) Cheremule 40°28′56″N 8°43′51″E / 40.4822°N 8.7309°E / 40.4822; 8.7309 (Park petroglifa-b)
1730-013 Dolmen Sa Coveccada Mores 1,22 1423,19 40°30′29″N 8°52′00″E / 40.5081°N 8.8667°E / 40.5081; 8.8667 (Dolmen Sa Coveccada)
Image
1730-014 Abri de Luzzanas Ozieri 0,59 938,88 40°38′58″N 8°53′27″E / 40.6494°N 8.8908°E / 40.6494; 8.8908 (Abri de Luzzanas)
1730-015 Nekropola Sant'Andrea Priu Bonorva 3,61 2132,29 40°25′18″N 8°50′50″E / 40.4217°N 8.8472°E / 40.4217; 8.8472 (Nekropola Sant'Andrea Priu)
Image
1730-016 Nekropola Sa Pala Larga Bonorva 6,31 40°24′37″N 8°52′18″E / 40.4103°N 8.8717°E / 40.4103; 8.8717 (Nekropola Sa Pala Larga)
Image
1730-017 Domus de janas Sos Furrighesos Anela 3,67 825,53 40°28′53″N 8°58′17″E / 40.4814°N 8.9714°E / 40.4814; 8.9714 (Nekropola Sos Furrighesos)
Image
1730-018 Selo Serra Linta Sedilo 22,87 760,19 40°08′34″N 8°54′20″E / 40.1428°N 8.9056°E / 40.1428; 8.9056 (Selo Serra Linta)
1730-019 Nekropola u Ispiluncasu Sedilo 40°09′30″N 8°54′09″E / 40.1583°N 8.9025°E / 40.1583; 8.9025 (Nekropola u Ispiluncasu)
1730-020 Nekropola u Mandrasu Ardauli 0,39 385,33 40°05′06″N 8°57′05″E / 40.0851°N 8.9513°E / 40.0851; 8.9513 (Nekropola u Mandrasu)
1730-021 Nekropola u Brodu Oniferi 15 558,85 40°19′19″N 9°10′24″E / 40.3219°N 9.1733°E / 40.3219; 9.1733 (Nekropola u Brodu)
Image
1730-022 Nekropola u Isteveneu Mamoiada 0,67 559,68 40°11′36″N 9°17′30″E / 40.1933°N 9.2917°E / 40.1933; 9.2917 (Nekropola u Isteveneu)
1730-023 Grotta Corbeddu (Špilja Corbeddu) Oliena 1,34 3601,68 40°15′19″N 9°29′10″E / 40.2553°N 9.4861°E / 40.2553; 9.4861 (Grotte Corbeddu)
Image
1730-024 Menhiri Curru Tundu Villa Sant'Antonio 1,59 240,88 39°52′33″N 8°54′05″E / 39.8759°N 8.9014°E / 39.8759; 8.9014 (Menhiri Curru Tundu)
Image
1730-025 Sklonište Su Forru de is Sinzurreddus i radionice kamenih alata Sennixeddu Pau 0,94 822,34 39°48′24″N 8°46′33″E / 39.8067°N 8.7759°E / 39.8067; 8.7759 (Sklonište Su Forru de is Sinzurreddus)
1730-026 Complesso archeologico di Pranu Muttedu (Arheološki park Pranu Mutteddu) Goni 45,07 388,55 39°34′01″N 9°16′11″E / 39.5669°N 9.2696°E / 39.5669; 9.2696 (Arheološki park Pranu Mutteddu)
Image
1730-027 Nekropola Montessu Villaperuccio 40,63 759,5 39°08′01″N 8°40′06″E / 39.1336°N 8.6683°E / 39.1336; 8.6683 (Nekropola Montessu)
Image

Vidi također

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Domus de Janas, Portale Sardo  Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine)
  2. ↑ Rampazzi, Laura. Prehistoric wall paintings: The case of the Domus De Janas necropolis (Sardinia, Italy). ResearchGate
  3. ↑ Giuseppa Tanda, “L'ipogeismo funerario in Sardegna” u Alberto Moravetti, Paolo Melis, Lavinia Foddai, Elisabetta Alba, La Sardegna preistorica: Storia, materiali monumenti, Carlo Delfino editore, 2017., str. 111.-135. ISBN 9788893610827 (tal.)
  4. ↑ Domus de Janas in Sardegna. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. ožujka 2016. Pristupljeno 16. srpnja 2015.
  5. ↑ Rampazzi, Laura. Prehistoric wall paintings: The case of the Domus De Janas necropolis (Sardinia, Italy). ResearchGate
  6. ↑ Contu, Ercole. 2006. La Sardegna preistorica e nuragica. Volume 1: la Sardegna prima dei nuraghi [Prehistoric and Nuragic Sardinia. Volume 1: Sardinia before the nuraghi] (talijanski). Carlo Delfino editore. ISBN 88-7138-421-0
  7. ↑ Demartis, Giovanni Maria. 1986. La Necròpoli di Anghelu Ruju. Sardegna Archeologica 2. Carlo Delfino editore
  8. ↑ Rampazzi, Laura. Prehistoric wall paintings: The case of the Domus De Janas necropolis (Sardinia, Italy). ResearchGate

Bibliografija

[uredi | uredi kôd]
  • Giovanni Lilliu, La civiltà dei Sardi dal neolitico all'età dei nuraghi, Torino, Edizioni ERI, 1967.
  • AA.VV. La civiltà in Sardegna nei secoli, Torino, Edizioni ERI
  • AA.VV., Ichnussa. Sardegna dalle origini all'età classica, Milano, 1981.
  • Alberto Moravetti, Guide archeologiche Sardegna 2, 1995.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Domus_de_Janas&oldid=7352616"