Dobro došli na Wikipediju,

slobodnu enciklopediju koju svatko može uređivati.

461.600 članaka na srpskohrvatskom jeziku

Istaknuti članak

Logo turnira

EHF Euro 2026. bilo je sedamnaesto izdanje Europskog prvenstva u rukometu koje se od 15. siječnja do 1. veljače 2026. godine održalo u Danskoj, Norveškoj i Švedskoj. Bio je to drugi put u historiji natjecanja da su tri zemlje organizirale turnir, nakon 2020. godine, kada su Norveška i Švedska također bile među organizatorima turnira. Turnir se igrao u četiri dvorane u četiri grada, dva u Švedskoj (Kristianstad i Malmö) te po jednom u Danskoj (Herning) i Norveškoj (Bærum). Finale se igralo u Herningu. Kao i ranije, na turniru su sudjelovale 24 reprezentacije, a format natjecanja ostao je nepromijenjen u odnosu na prethodno izdanje.

Branitelj naslova bila je Francuska, koja je dvije godine ranije u finalu pobijedila Dansku, a koja je ispala u drugom krugu natjecanja. Danska je, kao domaćin, osvojila svoje treće europsko zlato, pobijedivši u finalu Njemačku 34:27. U utakmici za broncu, Hrvatska je tijesno (34:33) pobijedila Island. Najboljim igračem turnira proglašen je danski reprezentativac Mathias Gidsel, koji je ujedno bio i najbolji strijelac turnira s rekordnih 68 golova, dok je njemački reprezentativac Andreas Wolff drugi put za redom, a treći put ukupno, proglašen najboljim golmanom turnira.

Recentno istaknuti: Ningen Shikkaku · Vargtimmen · Kaze no Tani no Naushika

Cijeli članak

484 istaknuta članka

Jeste li znali...

... da je najniže jezero na svijetu Mrtvo more?
... da na Antarktiku ima više od 70 jezera koja leže hiljadama metara ispod leda?
... da je riječ cigara španskog porijekla i znači cvrčak?
... da je ljubičasta boja relativno rijetka u prirodi?
... da kraljica termita dnevno položi 30.000 jaja?
... da je batiskaf Trst 23. januara 1960. zaronio na dubinu od 10.900 m?
... da je Zemlja jedina poznata planeta s vodom u tečnom agregatnom stanju na svojoj površini?
... da knjiga U potrazi za izgubljenim vremenom Marcela Prousta sadrži oko 9.609.000 tipografskih znakova, što je čini najdužom knjigom na svijetu?

Razgovor

Aktualni događaji

Dara

17. maja – U Beču održan 70. jubilarni Eurosong. Historijsku prvu pobjedu odnijela je Bugarska, koju je predstavljala Dara (na slici) s pjesmom "Bangaranga".
12. aprila – Oporbena stranka Tisza, koju predvodi Péter Magyar, uvjerljivo pobijedila na parlamentarnim izborima u Mađarskoj, osvojivši dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini i dokinuvši 16 godina vladavine Viktora Orbána.
9. aprila – Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) preklasificirala carskog pingvina iz "gotovo ugrožene" u "ugroženu" vrstu zbog posljedica klimatskih promjena.
8. aprila – DINUM (francuski: Direction interministérielle du numérique), odjel francuskog Ministarstva za transformaciju i javnu upravu, objavila je da će Francuska u svojim javnim uredima napustiti uporabu operacijskog sustava Microsoft Windows u korist Linuxa.
1. aprila – NASA lansirala Artemis II, prvu misiju preleta Mjeseca (i prvu koja napušta nisku Zemljinu orbitu) s ljudskom posadom od 1972. godine.
19. marta – U matematici, Gerd Faltings dobio Abelovu nagradu za svoj rad u aritmetičkoj geometriji.
Europski glavni gradovi kulture za 2026. godinu su Trenčín i Oulu. (godišnji događaj)

Aktualne teme:

Nedavne smrti:

Razgovor

Na današnji dan

1872. – Rodio se Bertrand Russell (na slici), engleski filozof, logičar i matematičar te aktivist, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1950. godine.
1900. – Ujedinjeno Kraljevstvo proglasilo je protektorat nad Tongom.
1920. – U Poljskoj se rodio Karol Józef Wojtyła, poljski svećenik koji će 1978. godine postati prvi slavenski papa, uzevši ime Ivan Pavao II., u čast svog prerano preminulog prethodnika.
1941. – Ustaški diktator Ante Pavelić u Rimu potpisao sporazum s fašističkim diktatorom Mussolinijem kojim je Dalmaciju poklonio Italiji.
1980. – Nakon što je frontmen Ian Curtis počinio samoubojstvo, raspao se britanski rock bend Joy Division. Preostala tri člana osnovala su novi bend pod nazivom New Order.

Ostali događaji: 17. maja · 18. maja · 19. maja

Cijeli članak

Slika sedmice

Izvanredna sudska vijeća pri kambodžanskim sudovima (ECCC; francuski: Chambres extraordinaires au sein des tribunaux cambodgiens, CETC; kmerski: អង្គជំនុំជម្រះវិសាមញ្ញក្នុjងតុលាការកម្ពុជា), kolokvijalno znana kao Kambodžanski tribunal, bila su posebna kaznena sudska vijeća utemeljena s ciljem procesuiranja najviših preživjelih dužnosnika Crvenih Kmera za zločine počinjene u sklopu kambodžanskog genocida. Iako se radilo o nacionalnom sudu, isti je bio nastao kao posljedica dogovora između kambodžanske vlade i Ujedinjenih nacija, čime je dobio karakter mješovitog (hibridnog) međunarodnog suda. Suci koji su sudili u sklopu izvanrednih vijeća bili su i domaći i strani suci. Sjedište suda bilo je u Phnom Penhu, a formalno je nastao 1997. godine.

Zločini obuhvaćeni djelovanjem suda uključivali su teška kršenja kaznenopravnog zakonodavstva Kambodže, međunarodnog humanitarnog prava i običaja te kršenja međunarodnih konvencija kojih je Kambodža potpisnica; među konkretna kaznena djela procesuirana pred sudom spadalo si zločini protiv čovječnosti, ratni zločini te genocid. Vremenski period obuhvaćen djelovanjem suda počinje 17. travnja 1975., a završava 6. siječnja 1979. godine. Glavni cilj suda bio je, kako ga je odredio on sam, zadovoljenje pravde, odnosno pružanje pravosudne satisfakcije žrtvama Crvenih Kmera, ali i pružanje rehabilitacijske podrške žrtvama te obrazovanje mlađih generacija o strahotama režima. Nakon odbijanja žalbe Khieua Samphana i činjenice da više nije bilo dužnosnika Crvenih Kmera za procesuiranje, sud je formalno raspušten u prosincu 2022. godine.

Autor: Kaidor

Arhiva

O Wikipediji

Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenih pravila i smjernica.

Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.

Wikipedija je dostupna na više od 300 jezika i sadrži ukupno 67.396.584 članka, od čega je 461.600 na srpskohrvatskom.

Dosad je na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradilo 352.669 korisnika, od čega je 321 aktivan (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).

Cijela stranica

Novosti na Wikipediji

Od 21. marta do 31. maja 2026. – Po peti put se održava takmičenje CEE Proljeće.
Od 15. januara do 5. marta 2026. – Održalo se drugo izdanje uređivačke kampanje 1Lib1Ref.
Od 1. do 30. novembra 2025. – Održalo se peto izdanje uređivačkog maratona Mjesec Azije.
4. maja 2025. – Nakon prijenosa natuknica i naknadnog pregleda završeno spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku.
19. aprila 2025. – Započeto spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku nakon postignutog konsenzusa između zajednica.

Razgovor

Srodni projekti

Wikipedija je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja stoji iza mnogih drugih projekata:

Ostava
Skladište datoteka
MediaWiki
Razvoj wiki-softvera
Meta-Wiki
Koordinacija projekata
Wikiknjige
Slobodne knjige i priručnici
Wikipodaci
Slobodna baza znanja
Wikinovosti
Slobodni izvor vijesti
Wikicitat
Slobodni zbornik citata
Wikiteka
Slobodna biblioteka
Wikivrste
Katalog bioloških vrsta
Wikiverzitet
Obrazovni materijali
Wikivodič
Slobodni putni vodič
Wikirječnik
Slobodni rječnik