Idi na sadržaj

Početna strana

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Istaknuti članak

Bosanski sabor

Otvaranje Bosanskohercegovačkog sabora
Otvaranje Bosanskohercegovačkog sabora

Bosanski sabor bio je savjetodavno tijelo Bosne i Hercegovine tokom okupacije od Austro-Ugarske monarhije. Osnovano je 1910. i radilo do 1915. Saboru je pripalo pravo nadzora nad upravom i ograničeno pravo zakonodavstva i kontrole u svim predmetima koji se tiču sudstva na teritoriji Bosne i Hercegovine. No, posljednju riječ na sve odluke Sabora imao je austrijski car Austrije Franjo Josip.

Na Berlinskom kongresu, održanom 1878, Austro-Ugarska, po 25. tački dogovora, dobija dozvolu da okupira Bosnu i Hercegovinu. Bosanskohercegovačkom narodu ponuđeno je da se dobrovoljno preda, te da nova vlast dođe bez upotrebe oružja. Međutim, narod je to kategorički odbio, što je dovelo do vojne okupacije Bosne i Hercegovine. Okupacijsku vojsku vodio je baron Josip Filipović, kome je pružen žestok otpor, ali ipak nije uspio zaustaviti daleko moćniju i moderniju austro-ugarsku vojsku.

Nakon što je aneksija prošla bez velikih političkih posljedica, a diplomatska kriza se smirivala, vlada je počela pripreme za donošenje Ustava početkom 1909. Kako bi umirili javno mnijenje, vlada je za 8. februara 1909. sazvala ustavnu anketu u Sarajevu, koju je otvorio civilni adlatus baron Benko, koji je dužim govorom pred prisutnim izložio glavne principe budućeg Ustava. U istom govoru je iznio teme o sastavu Bosanskog sabora i o njegovoj nadležnosti.

Slika dana

Image
Zrele karambole, također poznate kao zvjezdasto voće, plod drveta Averrhoa carambola: okomiti, bočni i presječni profili. Presjek ploda ima oblik zvijezde petokrake, odakle je i dobila ime.
Nedavni događaji

Vijesti

Magyar 2026.
Magyar 2026.
Na današnji dan

23. april

William Shakespeare
Obližnji datumi:

Citat dana

Najvažnija ljudska težnja jest težnja za moralnošću u našem djelovanju. Naša unutrašnja ravnoteža, čak i naša egzistencija zavisi od toga. Jedino moralnost u našem djelovanju može dati ljepotu i dostojanstvo našem životu.

Albert Einstein

Wikipedia

Wikipedia je enciklopedijski projekt slobodnog sadržaja na internetu koji razvijaju dobrovoljci pomoću wiki-softvera. Njene članke može mijenjati svako s pristupom internetu.

Prvobitna verzija projekta započeta je 15. 1. 2001, dok je izdanje na bosanskom jeziku započeto 12. 12. 2002. Trenutno postoji više od 50 miliona članaka na više od 300 jezika, od kojih je 97.742 na bosanskom jeziku.

Doprinosi

Članke na Wikipediji zajednički pišu dobrovoljci širom svijeta, a većinu stranica može uređivati svako ko ima pristup internetu. Pritom je neophodno držati se pravila i smjernica koje je usvojila zajednica.

Postoje stranice za pomoć, na kojima je objašnjeno kako se počinju novi ili uređuju postojeći članci, kako se postavljaju i koriste slike itd. U bilo kojem trenutku možete zatražiti pomoć.

Zajednica

Dosad je na Wikipediji na bosanskom jeziku 179.455 korisnika napravilo račun, a od toga je 290 aktivno. Svi urednici su volonteri, koji udružuju napore u okviru različitih tematskih područja. Posjetite Vrata zajednice i saznajte kako i Vi možete pomoći.

Rasprave i komentari o sadržajima članaka dobrodošli su. Stranice za razgovor koriste se za razmjenu mišljenja i ukazivanje na greške kako bi se postojeći članci učinili što boljima i sveobuhvatnijima.