Indeks ljudskog razvoja
Ovaj članak ili njegov dio sadrži zastarjele podatke. |
|
0.800–1.000 (very high)
0.700–0.799 (high)
0.550–0.699 (medium) |
0.350–0.549 (low)
Data unavailable |
Indeks ljudskog razvoja, skraćeno HDI,[2][3] (engleski: The UN Human Development Index (HDI)), je formula kojom se mjeri siromaštvo, pismenost, obrazovanje, životni vijek, i drugi faktori za zemlje svijeta. Mnogi preko ove formule svrstavaju zemlje u razvijene (zemlje prvog reda), u razvoju (zemlje drugog reda) i treće zemlje svijeta. Do ove formule je došao pakistanski ekonomista Mahbub al Hak, a Program Ujedinjenih nacija za razvoj je koristi od 1993. godine u svom godišnjem izvještaju o razvoju.
HDI mjeri prosječna dostignuća u zemljama po tri osnovne stvari u ljudskom razvoju:
- O dugom i zdravom životu, mjereno prema životnom vijeku od rođenja.
- Znanju, mjereno prema pismenosti. Također se uzima u obzir osnovno i srednje obrazovanje, kao i postotak upisa.
- Pristojnom standardu života, mjereno prema BDP-u po stanovniku, prema PPP-u u američkim dolarima.
Svake godine, zemlje članice UN-a se rangiraju prema ovoj formuli. Zemlje koje su na vrhu liste to često naglašavaju, kako bi privukli obrazovane migrante. Kao alternativno mjerenje, koristi se Indeks siromašnih zemalja.
Metoda za izračunavanje
[uredi | uredi izvor]U općem slučaju, kako bi se transformisala osnovna promjenljiva, recimo , u indeks bez mjerne jedinice između 0 i 1 (što omogućava grupisanje različitih popisa), koristi se sljedeća formula:
- -indeks =
gdje i predstavljaju najnižu i najvišu vrijednost promjenljive koju može postići, respektivno.
Indeks društvenog razvoja (HDI) stoga predstavlja prosjek sljedeća tri glavna popisa:
- Životni vijek =
- Stepen obrazovanja =
- Pismenost kod odraslih (ALI) =
- Godišnji upis učenika (GEI) =
- Bruto društveni proizvod =
LE: Životni vijek
ALR: Stepen pismenost odraslih
CGER: Kombinovani koeficijent broja učenika
GDPpc: Društveni proizvod po glavi stanovnika prema kupovnoj moći građana u dolarima
Izvještaj iz 2005. godine
[uredi | uredi izvor]Prema izvještaju iz 2005. godine, HDI u zemljama svijeta se popravlja, sa dva izuzetka: državama bivšeg SSSR-a i saharske Afrike, koje pokazuju pad. Pad kvaliteta obrazovanja, ekonomije i smrtnost su glavni činioci pada HDI vrijednosti u prvog grupi zemalja, dok HIV/AIDS i smrtnost su glavni uzroci pada u zemljama drugog reda.
Kod većine zemalja iz izvještaja 2005. godine se vidi povećanje u poređenju sa 2003. godinom. Neke zemlje, članice UN-a nisu uspjele pribaviti potrebne podatke da bi se mogao izračunati koeficijent. Na spisku se ne nalaze Afganistan, Irak, Liberija, Sjeverna Koreja, Srbija, Crna Gora i Somalija. Iako spomenute zemlje nisu u mogućnosti ili nisu voljne da daju potrebne informacije, njihov rang bi bio među zemljama srednjeg ili niskog koeficijenta razvoja.
Najrazvijenije zemlje (HDI od 0,963 do 0,878)
[uredi | uredi izvor]
|
|
Dno spiska (HDI od 0,281 do 0,379)
[uredi | uredi izvor]
Mozambik (↑ 3)
Burundi (↑ 4)
Etiopija (=)
Centralnoafrička Republika (↓ 2)
Gvineja-Bisau (=)
Čad (↓ 6)
Mali (=)
Sijera Leone (↑ 1)
Nigerija (↓ 1)
Zemlje jugoistočne Evrope i Balkanskog poluostrva
[uredi | uredi izvor]24.
Grčka
26.
Slovenija
35.
Mađarska
45.
Hrvatska
54.
Srbija
55.
Bugarska
59.
Makedonija
64.
Rumunija
68.
Bosna i Hercegovina
72.
Albanija
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Human Development Report 2019 – "Human Development Indices and Indicators"" (PDF). HDRO (Human Development Report Office) United Nations Development Programme. str. 22–25. Pristupljeno 9. 12. 2019.
- ↑ Nations, United. "Human Development Index" (jezik: engleski). United Nations. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ "United Nations Human Development Index | Social Sciences and Humanities | Research Starters | EBSCO Research". EBSCO (jezik: engleski). Pristupljeno 11. 3. 2026.
