Prijeđi na sadržaj

Katuni

Katuni
DržavaImage Hrvatska
ŽupanijaImage Splitsko-dalmatinska
Općina/gradŠestanovac
Najbliži veći gradOmiš
Površina24,2 km2 [1]
Koordinate43°28′48″N 16°55′20″E / 43.480°N 16.9223°E / 43.480; 16.9223
Stanovništvo (2021.)
 ukupno455 [2]
 – gustoća19 st./km2
Odredišna pošta21250 Šestanovac [3]
Pozivni broj+385 (0)21
AutooznakaST

Zemljovid

Katuni na zemljovidu Hrvatske
Katuni
Katuni

Katuni na zemljovidu Hrvatske

Katuni su selo u općini Šestanovac, nedaleko od grada Omiša u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Od glavnog grada županije Splita udaljeni su 47 kilometara. Nalaze se na povijesnom prostoru nekadašnje župe Radobilje, koja je i danas naziv za ovaj kraj.

Po popisu stanovništva iz 2011. godine u Katunima obitavaju 562 stanovnika, što je u odnosu na prethodni popis iz 2001. godine pad od ukupno 242 osobe.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Naselje se nalazi istočno od Kreševa, a sjeverozapadno od Šestanovca. Dalje prema jugozapadu su Omiš i prema sjeverozapadu Split. Povijesno je dijelom starohrvatske župe koja je postojala na tom području; Radobilje. Zemljopisno je dio Omiške krajine i Dalmatinske zagore. Nalazi se nedaleko od planine Biokovo i slapova Gubavice. Poput cijele Dalmacije sadržava pretežito krški kamen s obiljem ponikava i drugih "spremišta" vode. Dobar dio sela prekrivaju biljne površine među kojima se ističu mješovite listopadno-zimzelene šume u kojima listopadno drveće predvladava. U poljima u kršu nalazi se plodna crvenica gdje se uzgajaju tradicionalne kulture. Selo je patronimički podijeljeno na niz različitih zaselaka koja nose ime po prezimenu koje u njima predvladava.[4]

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Najveći dio radno sposobnog katunskog stanovništva radi u okolnim mjestima Šestanovac i Zadvarje ili u gradovima Splitu i Omišu. Dobar dio stanovništva je umirovljen, a manji i nezaposlen. Ostali imaju svoja manja ili veća seoska-poljoprivredna gospodarstva. Najveći dio Katunjana uzgaja voće, povrće, a neki i stoku za vlastite potrebe. Posebno je razvijeno maslinarstvo i vinogradarstvo. Nekoliko kućanstava ima svoje apartmane gdje ugošćuju ljubitelje seoskog turizma. Sav društveni život mještana odvija se u susjednom Šestanovcu gdje se nalaze trgovine, ambulanta, ljekarna, kafići i mesnice. U prošlosti je stanovništvo živjelo isključivo od stočarstva i poljoprivede. Oni su imali tu sreću da se najpoznatija tržnica "Zadvarski pazar" nalazila udaljena svega par kilometara u mjestu Zadvarju, a na nju su dolazili trgovci iz svih okolnih sela te drugih dijelova Hrvatske i BiH. Urbanizacijom 70-ih godina 20. stoljeća značaj joj se smanjuje, no i danas se održava utorkom te je vrlo čuvena. Osim prodaje novcima tamo se vršila i robna razmjena. Trgovački putovi bili su otvoreni prema Bosni i Hercegovini gdje su se prodavale smokve i druge namirnice po načelu "kilo za kilo" jer se u to vrijeme među običnim pukom rijetko trgovalo novcem. U zimskim mjesecima bosanski i hercegovački poljoprivrednici dovozili bi sijeno i krumpir, te ih mijenjali za vino i rakiju prema dogovorenoj vrijednosti. U to vrijeme su se rijetki visoko-obrazovani pojedinci u pravilu iseljavali. Do početka 60-ih u zaseoku Merčepima nalazila se osnovna škola (četveroljetka), a nakon njenog zatvaranja djeca se školuju u osnovnoj školi u Šestanovcu. Pristup vodi imali su iz raznih ponikava i šumskih bunara, a najvećim dijelom iz vlastitih "čatrnja".

Danas je cijelo mjesto spojeno na Omiški vodovod te na taj način dobiva vodu. U mjestu je tijekom 2016. instalirana vjetroelektrana s 12 vjetroagregata.

Prometna povezanost

[uredi | uredi kôd]

Selo Katuni je županijskom cestom koja prema zapadu vodi u Omiš i Split, a na istoku u Šestanovac i Imotski relativno dobro povezano s ostatkom svijeta. Redovita učenička linija vodi učenike u mjesto Šestanovac i grad Omiš gdje se isti školuju. Postoji redovita autobusna linija prema Omišu odakle postoje linije za bilo gdje. Hrvatska autocesta A1 sa svojim čvorištem u Šestanovcu, od Katuna je udaljena dva kilometra. Ovo čvorište Katune brže povezuje sa svijetom i predstavlja veliki korak naprijed i u smislu njihova vlastitog razvitka.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

1991. smanjeno je izdvajanjem dijelova područja naselja koji su pripojena naseljima Šestanovac i Zadvarje, (općina Zadvarje). Od 1857. do 1961. sadrži dio podataka za naselje Šestanovac, kao i dio podataka za naselje Zadvarje, od 1857. do 1971. Popis stanovništva iz 1981. godine je zadnji koji je pokazao porast broja stanovnika, a od tada stanovništvo konstantno opada. Popisom stanovništva iz 2011. godine u Katunima su prebrojana 562 stanovnika što je u odnosu na 2001. godinu kada ih je bilo 804 izrazit pad.

Naselje Katuni: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
962
1176
1168
1376
1522
1727
1801
1643
1613
1476
1496
1227
1266
959
804
562
455
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1991. smanjeno izdvajanjem dijelova područja naselja koji su pripojena naseljima Šestanovac i Zadvarje, općina Zadvarje. Od 1857. do 1961. sadrži dio podataka za naselje Šestanovac, kao i dio podataka za naselje Zadvarje, općina Zadvarje, od 1857. do 1971. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Kultura

[uredi | uredi kôd]

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
  • spomenik dr. Franji Tuđmanu (kod crkve Posrednice Svih Milosti koja se nalazi na granici sela Kreševa i Katuna)
  • najveća krunica na svijetu (napravljena od balota) (kod crkve Posrednice Svih Milosti na granici sela Kreševa i Katuna)[7]
  • Mandušića kula, u zaselku Mandušićima, zaštićeno kulturno dobro
  • crkva Uznesenja BDM, na granici sa susjednim Kreševom
  • Kulina, prapovijesna gradina
  • Vlake (arheološka zona)

Spomenik dr. Franji Tuđmanu

[uredi | uredi kôd]

Spomenik je kod crkve Posrednice svih milosti, graničnoj crkvi između dvaju sela. Spomenik je s katunske strane. Postavljen je nasuprot spomenika hrvatskim braniteljima. 2. lipnja 2001. u subotu otkriven je spomenik dr. Franji Tuđmanu. Otkrio ga je njegov sin, dr. Miroslav Tuđman. Otkrivanju je nazočilo oko 8 tisuća posjetitelja uz brojne osobe iz javnoga, kulturnog i društvenoga života Republike Hrvatske. Održan je prigodni kulturno-umjetnički program. Sudjelovao je prvak splitske opere g. Ratomir Kliškić i pjevačka klapa iz Kostanja. Prije svečanog otkrivanja slavljena je sveta misa braniteljima hrvatske domovine i u čast hrvatske neovisnosti. Mnoštvu su se poslije mise obratili Mirko Čondić, Luka Podrug, Nenad Ivanković, dr. Branimir Lukšić i Miroslav Tuđman. Uvodno su govorili Većeslav Šupuk i fra Kruno Vukušić.

Spomenik je mase oko 25 tona. Izgrađen je od granitnog mramora. Isklesali su ga hrvatski akademski kipari Mladen Mikulin i Krešimir Rod. Kip je visoki reljef dr. Tuđmana koji je opisan na sljedeći način

"u mitskoj pozi kako nakon ljubljenja i puštanja kuta zastave na Zvonimirovoj tvrđavi u kraljevskom Kninu stišće ruke i suznih očiju kao da kaže: Slobodni smo! U simboličkom i općealegorijskom smislu spomenik je sasvim uspio jer već i sam kamen kao materijal daje osnovu za dimenziju više u sagledavanju biti poruke. U pozadini je velika gromada, koja može simbolizirati i kulu i planinu i snagu dinarskoga krša, ali i cijele Domovine; gotovo u sredini je u reljefu dubinski izvučen jasan lik dr. Tuđmana u već spomenutoj pozi, dok je iza njega naznačena hrvatska trobojnica." Ferdo Šarić

Na svečanosti otkrivanja spomenika rečeno je da će se Splitsko-dalmatinska županija zauzeti da ovaj prostor postane središnje okupljalište makar središnje Dalmacije za Dan državnosti i Dan zahvalnosti. Na bočnoj strani spomenika uklesan je Tuđmanov sveti i neporecivi aksiom: "Sve za Hrvatsku, Hrvatsku ni za što."[8]

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Poznate osobe koje su se rodile u Katunima ili su podrijetlom iz ovog kraja.

Preko trideset godina župnik je u župi koja obuhvaća sela Kreševo i Katune do umirovljenja bio don Većeslav Šupuk.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. ↑ Radobilja. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. ožujka 2017. Pristupljeno 13. lipnja 2010.
  5. ↑ Udruga Radobiljski vrisak  Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine) Gangafest u Vukušićima
  6. ↑ Udruga Radobiljski vrisak  Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine) Čuvari Gospodinova groba
  7. ↑ Bilten IKA 33/2003.[neaktivna poveznica] Krunica duga 30 metara, 16. kolovoza 2003.
  8. ↑ Ferdo Šarić: Spomenik tvorcu današnje države Hrvatske  Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. siječnja 2019. (Wayback Machine), Hrvatsko slovo, 8. lipnja 2001. Pristupljeno 1. siječnja 2019. Stranice Hrvatsko-kanadskog kongresa.
  9. ↑ Mijo Tavrić: VUKOVARSKI HEROJ JOSIP ABEL (VIDEO), 26. rujna 2017. Pristupljeno 31. prosinca 2018.
  10. ↑ Josip Abel, Osmrtnice.hr Pristupljeno 31. prosinca 2018.
  11. ↑ Istina o Domovinskom ratu ne smije se stavljati pod tepih, VGOnline, 20. veljače 2016. Pristupljeno 31. prosinca 2018.
  12. ↑ Vukovar,Hrvatski heroj Josip Abel, Udruga veterana zagrebačkih branitelja vukovara. Objava 24. veljače 2018.Pristupljeno 31. prosinca 2018.
  13. ↑ Udruga Radobiljski vrisak  Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine) fra Karlo Balić
  14. ↑ Filip Merčep, Sudarpercussion
  15. ↑ Udruga Radobiljski vrisak  Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine) Marko Merčep, učitelj
  16. ↑ Udruga Radobiljski vrisak[neaktivna poveznica] Msgr. Vladimir Merčep]
  17. ↑ Jure Bogdan: MSGR. VLADIMIR MERĆEP - 8. rujna 1920.-19. ožujka 2007. - Sprovodna sv. misa zadušnica u župnoj crkvi Katuni - Kreševo, 23. ožujka 2007., petak, 14.00 sati, Studia croatica, sv. 152, 2008.
  18. ↑ Jure Bogdan: MSGR. VLADIMIR MERĆEP - 8 de septiembre de 1920-19 de marzo de 2007. - Santa Misa Exequial en la iglesia parroquial de Katuni - Kreševo, - 23 de marzo de 2007, viernes, 14.00 horas, za es.wiki
  19. ↑ Udruga Radobiljski vrisak  Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine) fra Kruno Vukušić
  20. ↑ Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja - Split. Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja - Split. Pristupljeno 31. siječnja 2023.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Image
Image
Članak Katuni koji govori o naselju u Hrvatskoj je mrva: začetak enciklopedijskog članka. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Wikipedije.