Prijeđi na sadržaj

Vladimir Majakovski

Izvor: Wikipedija
Vladimir Vladimirovič Majakovski
Влади́мир Влади́мирович Маяко́вский
Image
Rođenje 19. srpnja 1893.
Smrt14. travnja 1930. (36 god.)
Period pisanja1912. – 1930.
Književni periodFuturizam

Vladimir Vladimirovič Majakovski (rus. Влади́мир Влади́мирович Маяко́вский, Bagdadi pokraj Kutaisa, 19. srpnja 1893. – Moskva, 14. travnja 1930.), ruski književnik, jedan od začetnika ruskog futurizma.

Polazio je slikarsku školu, bio zatvoren zbog socijalističke agitacije, oduševljeno prihvatio Oktobarsku revoluciju i stavio u njenu službu svoj pjesnički i slikarski talent. Pjesnički rad počeo je kao futurist, stojeći ujedno na čelu toga pokreta. Nastojao je stvoriti novu poeziju koja bi odgovarala urbanom, a zatim i revolucionarnom razdoblju povijesti Rusije i čovječanstva. Uvodi u poeziju vulgarizme, žargonske riječi, namjerno grube antiestetizme, stvara vlastite kovanice, služi se vrlo često igrom riječi, dotada nepoznatim metaforama, a posebno voli hiperbole.

Razbija tradicionalnu ritmičku strukturu stiha i stvara novi, u grafičkom slogu "stepenasti" stih, koji posebno pogoduje stavu retoričkog pjesnika što se izravno obraća velikom auditoriju te tu svoju metodu, odnosno razloge za primjenu iste, izlaže u obliku konceptualnog eseja u svojoj knjizi Kako se prave stihovi? (1926.). Smisao takve poezije odvodi ga izravno na revolucionarnu tribinu, miting. Eksperimentalnu liriku slijede velike lirske poeme monološkog tipa "Oblak u hlačama", "Flauta-kralješnica", "Rat i svijet", "Čovjek". Stavljajući poeziju svjesno u službu revolucije piše agitacijske pjesme ("Lijevi marš") te scensko djelo na temu revolucije s biblijskim motivima "Misterij Buffo".

Svojim djelom izvršio velik utjecaj na razvitak sovjetske poezije, a djelovao je i na pjesnike izvan SSSR-a (Aragon, Becher, Vapcarov i dr.)

Završio je život samoubojstvom.

Neka djela na hrvatski mu je preveo hrvatski pjesnik Josip Sever.[1]

Po njemu je ime dobio Vrh Majakovskog, planinski vrh u Tadžikistanu.[2]

Djela

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ T-portal H: Prve 'Zagrebačke posvete' o Josipu Severu, 9. veljače 2009.
  2. ↑ Маяковского пик (ruski). Velika sovjetska enciklopedija

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Vladimir Majakovski