Prijeđi na sadržaj

Hadrijanov zid

55°01′27″N 2°17′33″W / 55.02417°N 2.29250°W / 55.02417; -2.29250

Granice Rimskog Carstva
Svjetska baština UNESCO-a
Image
Image UK
Registriran1987. (9. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, iii, iv
Ugroženostno
ReferencaUNESCO
Image
Lokacija Hadrijanova zida

Hadrijanov zid je naziv za 120 kilometara dug rimski zid koji je dijelio Britanski otok napola. Gradio se deset godina , od 122. do 132., za vladavine cara Hadrijana, a štitio je rimsku Englesku od napadaja barbara Pikta sa sjevera iz Albe (staro galsko ime za Škotsku). Dugo je označavao sjevernu granicu Rimskog Carstva, a kasnije je imao i gospodarsku ulogu kao jamac stabilnosti i prosperiteta južno od zida, u rimskoj provinciji Britaniji. Zid se protezao preko 117 km od Solway Firthina na zapadu do Tynea na istoku. Uz njegove obrambene kule i utvrde nikli su mnogi gradovi kao što su Pons Aelius (Newcastle) i Maglona (Carlisle). Izgrađen je isključivo od kamenih blokova debljine od 2,4 do 3 m i visine od 3,6 do 4,8 m. Imao je 14 utvrda i preko 80 tornjeva, na ključnim mjestima, u kojima su se nalazile vojne ispostave i osmatračnice (kako bi mogli upozoriti na eventualni napad sa sjevera) te jarak 10 metara sjeverno od zida i vojnu cestu cijelom dužinom zida s južne strane. Iako se često smatra granicom između Škotske i Engleske, što jednim dijelom i jeste, stvarna granica je većinom malo sjevernije od ovog zida. Antoninov zid, izgrađen sjevernije, preuzeo je obrambenu ulogu, ali je nakon pobune kaledonskih plemena napušten i Hadrijanov zid je ponovno postao sjevernom granicom Carstva. Pikti su u tri navrata, 197., 296. i 367. god., prešli zid. Zbog toga je popravljen i povećan za vladavine cara Septimija Severa 209. god. Napušten je 383. god. s povlačenjem rimske uprave, što su iskoristili lokalni stanovnici i koristili su njegovo kamenje za izgradnju svojih farmi, crkava i dr. (Poslijerimska Britanija).

Još uvijek postoji i pored njega se nalazi Hadrijanov put (bivša vojna cesta) koji služi posjetiteljima za obilazak zidina. God. 1987., upisan je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi, a dodatkom granica Limes Germanicus (2005.) i Antoninovog zida (2008.) čini zaštićeni spomenik "Granice Rimskog Carstva". UNESCO ga je opisao kao "najvažniji rimski spomenik u Britaniji".

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]