Kotar
Kotar jest naziv za niže administrativno-teritorijalne jedinice ili jedinice lokalne samouprave.
Historija
[uredi | uredi izvor]Naziv je bio korišten u Habsburškoj monarhiji i u Austro-Ugarskoj (1848–1918), te kasnije u područjima (pokrajinama, oblastima, okruzima i županijama) Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1921–1929), banovinama Kraljevine Jugoslavije (1929–1941), gdje je također nosio naziv srez, velikim župama Nezavisne Države Hrvatske (1941–1945), te na kraju u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji nakon Drugog svjetskog rata do 1960-tih.[1]
Jugoslavija
[uredi | uredi izvor]U FNR Jugoslaviji, kotar se sastojao od općina. Veći gradovi obično nisu bili uključeni u okruge već su bili zasebne jedinice samouprave. Nakon donošenja Zakona o organizaciji općina i okruga 1955, mjesni narodni odbori transformisani su u općine, dok je broj kotara znatno smanjen zbog postepenog transformisanja u zajednicu općina, a prethodne ovlasti i teritorijalni opseg preuzela je općina. Tako je 1955. Narodna Republika Hrvatska podijeljena na 27 kotara, NR Bosna i Hercegovina na 15, a u kasnijim godinama izvršene su daljnje promjene u organizaciji lokalne samouprave.[1][2]
Nakon popisa stanovništva u FNR Jugoslaviji 1961. postepeno je ukinuta podjela na kotare i uvedena podjela na okruge u nekim republikama. Umjesto kotara, ustanovljen je dosta manji broj okruga ili zajednica općina, koji su dalje bili podijeljeni na općine. Ova podjela, uz neke manje promjene, potrajala je sve do danas, s mnogim općinama koje još uvijek imaju granice povučene 1961. Par godina kasnije, ukinuta je i podjela na okruge, a u nekim republikama, osim općina, ostale su i zajednice općina, sve do raspada Jugoslavije.
Moderno doba
[uredi | uredi izvor]Termin je ponovo upotrijebljen u maju 1992. kada je Hrvatski sabor odredio dva "administrativna kotara" kao područja samouprave sa većinskim srpskim stanovništvom: Dvorski kotar u Sisačko-moslavačkoj županiji i Kninski kotar u Zadarsko-kninskoj županiji. Oba ova kotara su službeno ukinuta teritorijalnom organizacijom 1997.[1]
Danas, nerijetko se može vidjeti upotreba ovog termina, najviše u Hrvatskoj. Gradska naselja u Hrvatskoj koriste nazive Gradska četvrt ili Gradski kotar kao oblik mjesne samouprave koji se osniva za područje koje predstavlja gradsku, privrednu i društvenu cjelinu, a koje je povezano zajedničkim interesima građana.[3] Termin se također nalazi i u nazivima nekih područja, kao što je Gorski kotar.[4]
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- 1 2 3 Hrvatska enciklopedija 2021.
- ↑ Mardešić, Petar; Dugački, Zvonimir; Zoričić, Josip. Geografski atlas i statističko–geografski pregled svijeta, V. prošireno izdanje, 'Seljačka sloga', Zagreb, 1956., str. 40. i 41.
- ↑ "čȅtvṟt". Hrvatski jezični portal (jezik: hrvatski). Znanje d.o.o. and Srce. Pristupljeno 2. 1. 2024.
- ↑ "kȍtār". Hrvatski jezični portal (jezik: hrvatski). Znanje d.o.o. and Srce. Pristupljeno 2. 1. 2024.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- "Kotar". Hrvatska enciklopedija (jezik: hrvatski). Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2021. Pristupljeno 13. 12. 2023.
