Idi na sadržaj

Maslowljeva hijerarhija potreba

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Image
Dijagram Maslowljeve hijerarhije potreba (originalni model od pet nivoa). Zasnovano na njegovom izvornom radu iz 1943. "Teorija ljudske motivacije" i kasnijim pojašnjenjima.

Maslowljeva hijerarhija potreba predstavlja teorijski model ljudskih potreba (odnosno ciljeva) koji motiviraju ljudsko ponašanje, a razvio ga je američki psiholog Abraham Maslow.[1][2]

Prema Maslowljevoj izvornoj formulaciji, postoji pet grupa osnovnih potreba koje su međusobno povezane u hijerarhijskom odnosu prioriteta (odnosno relativne snage). Hijerarhija se najčešće prikazuje u obliku piramide, iako sam Maslow nije autor tog danas prepoznatljivog grafičkog prikaza.[3] Na njenom dnu nalaze se fiziološke potrebe, koje imaju najveći prioritet, dok se na vrhu nalaze potrebe za samoaktualizacijom. U svojim kasnijim radovima Maslow je ovoj strukturi dodao i šesti nivo, koji je označio kao metapotrebe, kao i koncept metamotivacije.[4][5]

Hijerarhija potreba smatra se jednim od najtrajnijih i najutjecajnijih doprinosa Abrahama Maslowa u području psihologije.[6] Ovaj model i dalje se široko koristi kao teorijski okvir i praktični alat u visokom obrazovanju,[7][8] poslovnom i menadžerskom osposobljavanju,[9] istraživanjima u sociologiji, zdravstvu,[10][11] savjetodavnoj psihologiji[12] i socijalnom radu.[13]

Iako je teorija široko prihvaćena i primjenjivana, bila je predmet brojnih kritika zbog nedostatka konačnih empirijskih dokaza, a njena naučna valjanost i dalje je predmet rasprava.[14][15][16][17]

Historijski razvoj

[uredi | uredi izvor]

Maslow je svoju hijerarhiju potreba predstavio 1943. u radu A Theory of Human Motivation, objavljenom u časopisu Psychological Review.[1] Teorija predstavlja klasifikacijski model osmišljen da prikaže univerzalne ljudske potrebe, polazeći od najosnovnijih potreba biološkog i društvenog opstanka pa sve do složenijih psiholoških i razvojnih potreba.[18] Hijerarhija je podijeljena na potrebe nedostatka i potrebe rasta, a među temeljnim obilježjima teorije ističu se individualizam i hijerarhijsko određivanje prioriteta potreba.

Prema Maslowljevoj izvornoj formulaciji, postoji pet grupa osnovnih potreba: fiziološke potrebe, potrebe za sigurnošću, potrebe za ljubavlju i pripadanjem, potrebe za poštovanjem i potrebe za samoaktualizacijom. Ove potrebe nalaze se u hijerarhijskom odnosu prioriteta, pri čemu fiziološke potrebe imaju najveći prioritet. Kada su fiziološke potrebe zadovoljene, javljaju se potrebe za sigurnošću. Nakon relativnog zadovoljenja fizioloških i sigurnosnih potreba, pojavljuje se potreba za ljubavlju i pripadanjem, koja uključuje i davanje i primanje ljubavi. Sljedeći nivo obuhvata potrebe za poštovanjem, dok najviši nivo čini potreba za samoaktualizacijom. Maslow je također uveo pojam metamotivacije kako bi opisao motivaciju pojedinaca koji nadilaze osnovne potrebe i teže stalnom ličnom razvoju i usavršavanju.[5]

Iako se hijerarhija često prikazuje kao jasno odvojeni i uzastopni nivoi potreba, Maslow je naglašavao da zadovoljenje jedne potrebe ne mora biti potpuno prije nego što se pojavi sljedeća. Prema njegovom tumačenju, hijerarhiju je realnije razumjeti kao postepeno smanjenje stepena zadovoljenja potreba pri prelasku na više nivoe motivacije.[1]

Piramida

[uredi | uredi izvor]

Maslowljeva hijerarhija potreba često se prikazuje u obliku piramide, pri čemu se na njenom dnu nalaze najosnovnije ljudske potrebe, dok se na vrhu nalaze potrebe za samoaktualizacijom i transcendencijom. Međutim, sam Maslow nikada nije izradio piramidalni prikaz svoje hijerarhije potreba.[19][3][20] Prvi poznati prikaz ove danas široko rasprostranjene piramide izradio je američki savjetodavni psiholog Charles McDermid. U članku objavljenom u časopisu Business Horizons, McDermid je tvrdio da Maslowljeva teorija motivacije pruža bolje razumijevanje dinamike ljudskog ponašanja nego klasične ekonomske teorije, opisujući hijerarhiju potreba kao piramidu sastavljenu od pet nivoa.[21]

Četiri najniža nivoa piramide obuhvataju ono što je Maslow nazivao potrebama nedostatka (d-needs). U njih spadaju potrebe za poštovanjem, prijateljstvom i ljubavlju, sigurnošću i fiziološke potrebe. Ako ove potrebe nisu zadovoljene, pojedinac može osjećati napetost, tjeskobu ili psihološku nelagodu, čak i kada izostaju neposredne fizičke posljedice. Prema ovoj teoriji, upravo osjećaj uskraćenosti predstavlja pokretač motivacije, jer podstiče pojedinca da zadovolji potrebe koje mu nedostaju.[22]

Maslow je naglašavao da ljudska motivacija nije strogo linearna. Budući da je ljudski mozak složen sistem u kojem se istovremeno odvijaju brojni paralelni procesi, različite motivacije iz više nivoa hijerarhije mogu biti prisutne u isto vrijeme.[2] Umjesto tvrdnje da se osoba u određenom trenutku usmjerava isključivo na jednu potrebu, Maslow je isticao da određena potreba u datom trenutku dominira ponašanjem pojedinca. Time je priznao mogućnost istovremenog djelovanja različitih motivacijskih nivoa, ali je u svojoj teoriji nastojao identifikovati osnovne tipove motivacije i njihov uobičajeni redoslijed zadovoljavanja.[23]

Pored antropoloških istraživanja, Maslow je u razvoju svoje teorije koristio i podatke iz posmatranja životinja, posebno majmuna, analizirajući obrasce ponašanja koji ukazuju na prioritizaciju potreba u skladu s individualnim okolnostima.[13]

Alternativni prikazi hijerarhije

[uredi | uredi izvor]
Dijagram koji prikazuje kako se različiti nivoi potreba preklapaju i razvijaju simultano, umjesto kao strogo odvojene stepenice piramide.
Alternativni prikaz hijerarhije potreba s preklapajućim potrebama

Pored široko rasprostranjenog prikaza hijerarhije potreba u obliku piramide, razvijen je i niz alternativnih shematskih prikaza ovog modela. Jedan od ranijih takvih prikaza, objavljen 1962, predstavlja hijerarhiju kao dinamičan sistem u kojem se različiti nivoi potreba pojavljuju u obliku ″valova″ koji se međusobno preklapaju.[24] Prema tom prikazu, vrhunac jednog dominantnog skupa potreba mora biti dosegnut prije nego što naredni, viši nivo potreba počne preuzimati dominantnu motivacijsku ulogu.

Drugi shematski prikazi hijerarhije koriste preklapajuće trouglove kako bi ilustrirali međusobnu povezanost i interakciju različitih potreba. Jedna od savremenijih reinterpretacija predlaže model u kojem se samoaktualizacija više ne nalazi na privilegovanom vrhu hijerarhije, već se posmatra kao dio potreba povezanih sa statusom (poštovanjem) i motivima vezanim za partnerske odnose i reprodukciju unutar novog teorijskog okvira.[25]

Potrebe

[uredi | uredi izvor]

Fiziološke potrebe

[uredi | uredi izvor]

Fiziološke potrebe predstavljaju osnovu Maslowljeve hijerarhije potreba. One obuhvataju biološke uslove neophodne za opstanak čovjeka i čine osnovni nivo ljudske motivacije. Prema Maslowljevoj teoriji, pojedinac je prvenstveno usmjeren na zadovoljenje fizioloških potreba prije nego što može težiti višim nivoima psihološkog ispunjenja.[1] To znači da, ukoliko osoba nije u stanju zadovoljiti osnovne fiziološke potrebe, njena motivacija za sigurnošću, pripadanjem, poštovanjem ili samoaktualizacijom ostaje potisnuta.

Fiziološke potrebe uključuju zrak, vodu, hranu, toplotu, odjeću, reprodukciju, sklonište i san.[22] Većina ovih potreba mora biti zadovoljena kako bi ljudsko tijelo održavalo stanje homeostaze, odnosno unutrašnje fiziološke ravnoteže. Na primjer, potreba za zrakom ima neposredni prioritet nad potrebama višeg nivoa, kao što su društvena pripadnost ili samopoštovanje. Fiziološke potrebe smatraju se osnovnim preduslovom za održavanje života i normalno funkcionisanje organizma.[13]

Potrebe za sigurnošću

[uredi | uredi izvor]

Nakon što su fiziološke potrebe u dovoljnoj mjeri zadovoljene, potrebe za sigurnošću postaju dominantan motivacijski faktor u ljudskom ponašanju. Ove potrebe odnose se na zaštitu od fizičkih, emocionalnih i ekonomskih prijetnji. U situacijama poput rata, prirodnih katastrofa, porodičnog nasilja, zlostavljanja djece ili ekonomskih kriza, potreba za sigurnošću postaje posebno izražena.

Potrebe za sigurnošću mogu se ispoljavati kroz težnju ka stabilnom zaposlenju, pravnoj zaštiti, finansijskoj sigurnosti, zdravstvenoj zaštiti i sigurnom životnom okruženju. Ovaj nivo potreba naročito je izražen kod djece, koja imaju veću potrebu za osjećajem sigurnosti i predvidivosti, posebno djeca s invaliditetom ili posebnim potrebama.[26] I kod odraslih ove potrebe imaju značajnu ulogu, posebno u kontekstu ekonomske stabilnosti i zaštite zdravlja.[13] Ukoliko osoba ne osjeća sigurnost u svom okruženju, nastojat će najprije zadovoljiti ovu potrebu prije nego što se usmjeri na potrebe višeg nivoa. Stabilnost i sigurnost omogućavaju ponovno uspostavljanje psihološke i fiziološke ravnoteže, odnosno homeostaze.

Potrebe za sigurnošću uključuju:

Potrebe za ljubavlju i društvenom pripadnošću

[uredi | uredi izvor]

Nakon zadovoljenja fizioloških potreba i potreba za sigurnošću, treći nivo u Maslowljevoj hijerarhiji odnosi se na međuljudske potrebe i osjećaj pripadnosti. Prema Maslowu, ljudi imaju izraženu potrebu za prihvatanjem, povezanošću i pripadanjem društvenim grupama, bez obzira na njihovu veličinu.[22] Pripadnost podrazumijeva osjećaj povezanosti s drugima, kao i iskustvo prihvatanja, poštovanja i ljubavi.[26]

Društvene grupe koje zadovoljavaju ovu potrebu mogu biti velike ili male. Veće grupe uključuju profesionalne organizacije, vjerske zajednice, sportske timove, radne kolektive ili različite društvene zajednice, dok manje grupe obuhvataju porodicu, intimne partnere, bliske prijatelje, mentore i povjerljive osobe. Prema Maslowu, čovjek ima potrebu da voli i bude voljen, kako u romantičnim tako i u neromantičnim odnosima.[1]

U nedostatku ljubavi, prihvatanja i osjećaja pripadnosti, pojedinac može biti podložniji usamljenosti, socijalnoj anksioznosti i kliničkoj depresiji. Ova potreba posebno je izražena u djetinjstvu, kada može imati prednost čak i nad potrebom za sigurnošću, što se može uočiti kod djece koja ostaju vezana za roditelje uprkos iskustvu zlostavljanja ili zanemarivanja. Nedostatak emocionalne podrške, zanemarivanje, odbacivanje ili društvena izolacija mogu negativno utjecati na sposobnost pojedinca da razvije i održava značajne međuljudske odnose.

Istraživanja pokazuju da nezadovoljene osnovne potrebe mogu imati značajan utjecaj na mentalno zdravlje, posebno tokom adolescencije. Dugotrajni finansijski stres u porodici povezan je s većom učestalošću depresivnih simptoma kod mladih, ne samo zbog otežanog zadovoljavanja osnovnih potreba, već i zbog narušavanja odnosa između roditelja i djece uslijed povećanog stresa i smanjene međusobne interakcije.[27]

Potrebe za ljubavlju i društvenom pripadnošću uključuju:

U određenim okolnostima, potreba za pripadanjem može nadjačati čak i fiziološke potrebe ili potrebe za sigurnošću, naročito pod snažnim utjecajem vršnjačkog pritiska.[25]

Potrebe za poštovanjem

[uredi | uredi izvor]

Potrebe za poštovanjem odnose se na osjećaj vlastite vrijednosti, samopoštovanja i priznanja od strane drugih.[26] Prema Maslowu, većina ljudi ima potrebu za stabilnim osjećajem poštovanja koji je zasnovan na stvarnim sposobnostima, postignućima i kompetencijama.

Maslow razlikuje dva nivoa potreba za poštovanjem. Niži nivo odnosi se na potrebu za poštovanjem i priznanjem od drugih, što uključuje težnju za statusom, ugledom, slavom, prestižem i pažnjom. Viši nivo odnosi se na samopoštovanje i uključuje osjećaj snage, kompetentnosti, ovladavanja vlastitim sposobnostima, samopouzdanje, nezavisnost i sloboda.[18] Maslow je naglašavao da ovi nivoi nisu strogo odvojeni, nego međusobno povezani i isprepleteni.[2]

Osjećaj poštovanja razvija se kroz svakodnevna iskustva koja pojedincu omogućavaju učenje, samootkrivanje i potvrđivanje vlastitih sposobnosti. Ovo je posebno važno u djetinjstvu, kada pozitivna iskustva i uspješno savladavanje zadataka doprinose razvoju osjećaja kompetentnosti i vlastite vrijednosti.[26] Uloga roditelja i nastavnika u tom procesu ogleda se u stvaranju podržavajućeg okruženja koje djeci omogućava razvoj samopoštovanja i osjećaja lične sposobnosti. Maslow je također smatrao da je potreba za poštovanjem i reputacijom kod djece često izraženija i prethodi razvoju stabilnog samopoštovanja.[22]

Kognitivne potrebe

[uredi | uredi izvor]

Pored osnovnih pet nivoa hijerarhije potreba, pojedini autori ukazuju da se Maslowljev model može proširiti dodatnim kategorijama, među kojima su kognitivne i estetske potrebe.[2] Kognitivne potrebe odnose se na težnju za razumijevanjem, znanjem, informacijama, smislom i istraživanjem svijeta. One uključuju radoznalost, potragu za značenjem i potrebu za učenjem.[22]

Iz obrazovne perspektive, Maslow je smatrao da čovjek treba razvijati unutrašnju motivaciju za obrazovanjem i stjecanjem znanja. Kognitivne potrebe obuhvataju i kreativnost, predviđanje, radoznalost i potragu za smislom. Pojedinci koji uživaju u aktivnostima koje zahtijevaju promišljanje, analizu i rješavanje problema obično imaju izraženiju potrebu za spoznajom, dok osobe s manjom motivacijom za takve aktivnosti pokazuju niži nivo kognitivne angažiranosti.[28]

Estetske potrebe

[uredi | uredi izvor]

Nakon zadovoljenja kognitivnih potreba, prema proširenim interpretacijama Maslowljeve hijerarhije, slijede estetske potrebe. One se odnose na težnju pojedinca da unese ljepotu, sklad i uređenost u vlastiti život i neposredno okruženje. To uključuje sposobnost prepoznavanja i uvažavanja ljepote u svakodnevnom svijetu i prirodnom okruženju.[22]

Prema Maslowljevim teorijskim postavkama, napredovanje prema samoaktualizaciji podrazumijeva i potrebu za estetski ugodnim iskustvima, novim doživljajima i vizuelnim skladom. Ova potreba može se ispoljiti kroz oblikovanje prijatnog životnog prostora, razvijanje ličnog stila, umjetničko izražavanje ili aktivno povezivanje s prirodom.[22]

Maslow je smatrao da estetske potrebe omogućavaju dublje povezivanje s okruženjem i doprinose osjećaju unutrašnjeg sklada i cjelovitosti. U širem smislu, one uključuju i brigu o vlastitom izgledu, ličnom izražavanju i načinu predstavljanja sebe u društvenom okruženju.[22]

Samoaktualizacija

[uredi | uredi izvor]

Maslow je samoaktualizaciju sažeo u poznatoj tvrdnji: ″Ono što čovjek može biti, to mora postati.″[2] Ova ideja predstavlja temelj potrebe za samoaktualizacijom, koja označava ostvarenje punog ljudskog potencijala.

Samoaktualizacija se odnosi na težnju pojedinca da razvije i ostvari svoje sposobnosti u najvećoj mogućoj mjeri. Maslow ju opisuje kao želju da osoba postane ono što je sposobna postati i da ostvari svoje najviše mogućnosti.[2] To može uključivati različite životne ciljeve, kao što su uspješno roditeljstvo, sportska postignuća, umjetničko stvaralaštvo ili inovacije.[2]

Za ostvarenje samoaktualizacije potrebno je prethodno zadovoljiti i integrirati potrebe nižih nivoa hijerarhije. U motivacijskom smislu, samoaktualizacija predstavlja krajnji cilj kojem pojedinac teži, dok prethodni nivoi potreba čine razvojni put koji omogućava njegovo ostvarenje.[18]

Potrebe povezane sa samoaktualizacijom uključuju:

  • uspostavljanje i razvoj partnerskih odnosa
  • roditeljstvo
  • korištenje i razvijanje talenata i sposobnosti
  • ostvarivanje ličnih ciljeva

Potrebe za transcendencijom

[uredi | uredi izvor]

U svojim kasnijim radovima Maslow je proširio vrh hijerarhije potreba uključivanjem samotranscendencije, odnosno potreba za transcendencijom. Ovaj nivo nadilazi samoaktualizaciju i odnosi se na težnju pojedinca da prevaziđe vlastite granice i usmjeri se prema nečemu što nadmašuje lični interes, poput altruizma, duhovnosti ili služenja višim vrijednostima.[4]

Za razliku od drugih potreba, potrebe za transcendencijom mogu biti zadovoljavane na različitim nivoima ljudskog iskustva. Njihovo ispunjenje povezano je s osjećajem cjelovitosti, unutrašnje povezanosti i dubljeg smisla postojanja.[29]

U kasnijem periodu svog rada Maslow je kritički preispitivao vlastiti koncept samoaktualizacije, smatrajući da najviši nivo ljudskog razvoja nije ograničen samo na ostvarenje vlastitih potencijala, već uključuje i sposobnost nadilaženja sebe kroz povezivanje s univerzalnim vrijednostima i širim egzistencijalnim ciljevima.[30][31]

Maslow je smatrao da se najpotpunije ostvarenje čovjeka može pronaći u posvećenosti ciljevima koji prevazilaze lične interese, kao što su pomaganje drugima, duhovna iskustva ili traganje za univerzalnim smislom. Ovu težnju povezivao je sa željom za dosezanjem beskonačnog i univerzalnog iskustva ljudskog postojanja.[32]

Prema Maslowu, transcendencija predstavlja najšire i najobuhvatnije nivoe ljudske svijesti, ponašanja i odnosa prema sebi, drugim ljudima, prirodi i kosmosu, pri čemu ti odnosi imaju vrijednost sami po sebi, a ne samo kao sredstvo za postizanje drugih ciljeva.[4]

Maslow je također zastupao stav da duhovne vrijednosti imaju prirodno mjesto u ljudskom iskustvu i da ne pripadaju isključivo institucionalnim religijama, već mogu biti predmet naučnog proučavanja u okviru proširenog razumijevanja ljudske prirode.[33]

Kritike

[uredi | uredi izvor]

Utjecaj filozofije Blackfoota

[uredi | uredi izvor]

Maslowljeva rana antropološka istraživanja iz 1938. uključivala su terenski rad među pripadnicima naroda Blackfoot (eng. Blackfoot people), odnosno zajednice siksiškog naroda u južnoj Alberti u Kanadi. Na osnovu svojih opažanja njihovog društvenog života, koji je opisivao kao miran, kooperativan i zasnovan na međusobnoj povezanosti, Maslow je zaključio da su ljudska destruktivnost i agresivnost u velikoj mjeri kulturno uslovljene pojave, te vjerovatno sekundarna reakcija na frustraciju ili ugroženost osnovnih ljudskih potreba.[2]

Kasniji autori ukazivali su na mogućnost da je Maslowljeva hijerarhija potreba djelimično oblikovana pod utjecajem filozofskih i društvenih vrijednosti naroda Blackfoot, iako Maslow to nije izričito priznao u svojim teorijskim radovima.[34][35]

Prema Kaufmanu, iako je Maslow nesumnjivo mnogo naučio iz kontakta s Blackfoot zajednicom, nema jasnih dokaza da je njihove ideje neposredno preuzeo u formulisanju hijerarhije potreba.[3]

S druge strane, pojedine starješine i savremeni istraživači iz Blackfoot zajednice isticali su da Maslow nije u potpunosti razumio njihovu filozofsku tradiciju. Prema njihovom tumačenju, problem nije u tome što je hijerarhija potreba ″pogrešno postavljena″, nego u tome što zanemaruje kružnu i međusobno povezanu prirodu ljudskih odnosa i potreba, koja je osnov društvene organizacije u filozofiji siksiškog naroda.[36]

Samoaktualizirajuće osobe

[uredi | uredi izvor]

U svojim istraživanjima samoaktualizacije, Maslow je proučavao živote i osobine istaknutih historijskih i savremenih ličnosti, među kojima su bili Albert Einstein, Jane Addams, Eleanor Roosevelt i Baruch Spinoza, umjesto osoba s izraženim psihološkim poremećajima ili neurozama. Smatrao je da proučavanje psihološki zdravih i funkcionalnih pojedinaca omogućava bolje razumijevanje ljudskog potencijala i razvoja ličnosti.[37][2]

Rangiranje potreba

[uredi | uredi izvor]

U pregledu istraživanja iz 1976, autori Wahba i Bridwell zaključili su da dostupni empirijski podaci ne pružaju dovoljno dosljedne potvrde za precizno hijerarhijsko rangiranje potreba kako ih je Maslow opisao, niti za postojanje strogo definisanog redoslijeda njihovog zadovoljavanja.[38]

Godine 1984. Geert Hofstede kritikovao je univerzalnost hijerarhije potreba, navodeći da model ne uzima u obzir kulturne razlike u razumijevanju motivacije i kvaliteta života.[39] Kasnija istraživanja ukazivala su na razlike između individualističkih i kolektivističkih društava, pri čemu se u individualističkim kulturama veći značaj pridaje ličnom razvoju i samoaktualizaciji, dok kolektivističke kulture veću važnost daju pripadanju zajednici i društvenoj povezanosti.[40]

Pojedini autori također su kritikovali teoriju zbog nedovoljnog razmatranja odnosa između kulturnih obrazaca i duhovnih potreba pojedinca.[41]

Rangiranje seksualnih potreba

[uredi | uredi izvor]

Položaj i značaj seksualnosti unutar Maslowove hijerarhije potreba bili su predmet kritike. U originalnoj formulaciji Maslow je seksualne potrebe svrstao među fiziološke potrebe, zajedno s potrebama poput hrane, disanja i sna. Pojedini autori smatraju da ovakva klasifikacija ne obuhvata u potpunosti emocionalne, porodične i evolucijske dimenzije seksualnosti, posebno njenu ulogu u formiranju međuljudskih odnosa i društvenih veza. S druge strane, isticano je da se slična primjedba može odnositi i na druge osnovne potrebe, koje također mogu imati šire psihološke i društvene implikacije. Maslow je i sam ukazivao da zadovoljenje seksualnih potreba nije isključivo fiziološko pitanje, već da može biti povezano s višim društvenim motivima, uključujući ljubav, pripadanje i emocionalnu bliskost. Savremena istraživanja također ukazuju da fiziološke potrebe, poput seksualnosti i gladi, mogu biti povezane s motivacijama višeg reda i ne djeluju uvijek izolovano od drugih nivoa hijerarhije.[25]

Kulturne i individualne varijacije

[uredi | uredi izvor]

Iako novija istraživanja ukazuju na postojanje univerzalnih ljudskih potreba, kao i određenih zajedničkih obrazaca u načinu na koji ljudi nastoje zadovoljiti te potrebe, precizna hijerarhijska struktura koju je predložio Maslow ostaje predmet rasprava.[16][17] Jedna od čestih kritika odnosi se na pretpostavku da bi pojedinci sa sličnim životnim okolnostima i društvenim iskustvima, suočeni s istim situacijama, trebali pokazivati slične obrasce prioritizacije potreba. Empirijska opažanja, međutim, pokazuju da ljudsko ponašanje oblikuje složen skup individualnih motivacija, zbog čega nije uvijek moguće predvidjeti odluke isključivo na osnovu Maslowljeve teorije.

Podjela na potrebe nižeg reda (fiziološke, sigurnosne i socijalne) i potrebe višeg reda (poštovanje i samoaktualizacija) nije univerzalno potvrđena, te može varirati među kulturama, zavisno od društvenih okolnosti, dostupnosti resursa i individualnih razlika.

U istraživanju provedenom 1997, primjenom metode faktorske analize, identifikovane su dvije dominantne kategorije potreba među ispitanicima u Sjedinjenim Američkim Državama tokom mirnodopskog perioda 1993–1994: potrebe preživljavanja (fiziološke i sigurnosne) i psihološke potrebe (ljubav, samopoštovanje i samoaktualizacija).[42] Tokom retrospektivnog istraživanja provedenog za vrijeme Perzijskog zaljevskog rata, ispitanici u Sjedinjenim Američkim Državama ponovo su pokazali istu dvostepenu strukturu potreba. Nasuprot tome, istraživanja provedena među ispitanicima na Bliskom istoku (u Egiptu i Saudijskoj Arabiji) pokazala su trostepenu strukturu prioriteta potreba u mirnodopskom kontekstu.

Promjene u važnosti i stepenu zadovoljenja potreba tokom ratnog i mirnodopskog perioda pokazale su značajne međukulturne razlike. Kod ispitanika iz SAD-a tokom ratnog perioda potrebe su se diferencirale u tri nivoa: fiziološke potrebe, sigurnosne potrebe i psihološke potrebe. Kod ispitanika sa Bliskog istoka struktura potreba tokom rata promijenila se sa tri na dva nivoa.[42][43]

Istraživanje o redoslijedu potreba u Aziji pokazalo je drugačiji obrazac prioritizacije. Potreba za zajedništvom, koja se u Maslowljevoj hijerarhiji povezuje s pripadanjem i smatra potrebom nižeg reda, pokazala se kao najviše rangirana potreba, neposredno ispred samoprihvatanja i ličnog razvoja.[44]

Istraživanje iz 1981. analiziralo je razlike u hijerarhiji potreba među različitim dobnim grupama.[45] Rezultati su pokazali da su djeca izraženije vrednovala fiziološke potrebe, adolescenti potrebe samopoštovanja, mladi odrasli samoaktualizaciju, dok su starije osobe veću važnost pridavale sigurnosti. Autori su zaključili da redoslijed potreba može zavisiti i od životne dobi.

Maslowljeva hijerarhija potreba bila je predmet kritike i iz perspektive islamske misli, posebno zbog drugačijeg razumijevanja odnosa između materijalnih, duhovnih i društvenih potreba.[41]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. 1 2 3 4 5 Maslow, Abraham H. (1943). "A theory of human motivation". Psychological Review (jezik: engleski). 50 (4): 370–396. doi:10.1037/h0054346. hdl:10983/23610. Arhivirano s originala, 14. septembar 2017. Pristupljeno 29. april 2026.
  2. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Maslow, Abraham H. (1954). Motivation and Personality (jezik: engleski). New York: Harper & Brothers. ISBN 978-0-06-041987-5. Pristupljeno 29. april 2026.
  3. 1 2 3 Kaufman, Scott Barry (2019). "Who Created Maslow's Iconic Pyramid?". Scientific American (jezik: engleski). Pristupljeno 29. april 2026.
  4. 1 2 3 Maslow, Abraham H. (1971). The Farther Reaches of Human Nature (jezik: engleski). New York: Viking Press. ISBN 978-0670308538. Pristupljeno 29. april 2026.
  5. 1 2 Goble, Frank G. (1971). The Third Force: The Psychology of Abraham Maslow (jezik: engleski). Richmond, CA: Maurice Bassett Publishing. str. 62. ISBN 0-671-42174-3. Pristupljeno 29. april 2026.
  6. ↑ Koltko-Rivera, Mark E. (2006). "Rediscovering the Later Version of Maslow's Hierarchy of Needs: Self-Transcendence and Opportunities for Theory, Research, and Unification". Review of General Psychology (jezik: engleski). 10 (4): 302–317. doi:10.1037/1089-2680.10.4.302. Pristupljeno 29. april 2026.
  7. ↑ Steere, Bob F. (1988). Becoming an Effective Classroom Manager: A Resource for Teachers (jezik: engleski). Albany, NY: SUNY Press. str. 21. ISBN 978-0-88706-620-7. Pristupljeno 29. april 2026.
  8. ↑ Freitas, Frances Anne; Leonard, Lora J. (januar 2011). "Maslow's hierarchy of needs and student academic success". Teaching and Learning in Nursing (jezik: engleski). 6 (1): 9–13. doi:10.1016/j.teln.2010.07.004. Pristupljeno 29. april 2026.
  9. ↑ Kremer, William; Hammond, Claudia (31. august 2013). "Abraham Maslow and the pyramid that beguiled business". BBC News Magazine (jezik: engleski). Pristupljeno 29. april 2026.
  10. ↑ Dames, Shannon (2021). Root Strength: A Health and Care Professionals Guide to Minimizing Stress and Maximizing Thriving (jezik: engleski). St. Louis, MO: Elsevier Health Sciences. ISBN 978-0-323-77870-1. Pristupljeno 29. april 2026.
  11. ↑ McEwen, Melanie; Wills, Evelyn M. (2014). Theoretical Basis for Nursing (PDF) (jezik: engleski) (4. izd.). Philadelphia: Wolters Kluwer Lippincott Williams & Wilkins. ISBN 978-1-4511-9031-1. Pristupljeno 29. april 2026.
  12. ↑ Colledge, Ray (2002). Mastering Counselling Theory (jezik: engleski). London: Macmillan Education UK. doi:10.1007/978-0-230-62957-8. ISBN 978-0-333-92243-9. Pristupljeno 29. april 2026.
  13. 1 2 3 4 Poston, Bob (2009). "An Exercise in Personal Exploration: Maslow's Hierarchy of Needs" (PDF). The Surgical Technologist (jezik: engleski). 41 (8): 347–353. Pristupljeno 29. april 2026.
  14. ↑ Lester, David (august 2013). "Measuring Maslow's Hierarchy of Needs". Psychological Reports (jezik: engleski). 113 (1): 15–17. doi:10.2466/02.20.PR0.113x16z1. PMID 24340796. Pristupljeno 29. april 2026.
  15. ↑ Fallatah, Rodwan Hashim Mohammed; Syed, Jawad (2017). Employee Motivation in Saudi Arabia (jezik: engleski). Cham: Springer International Publishing. str. 19–59. doi:10.1007/978-3-319-67741-5_2. ISBN 978-3-319-67740-8. Pristupljeno 29. april 2026.
  16. 1 2 Villarica, Hans (17. august 2011). "Maslow 2.0: A new and improved recipe for happiness". The Atlantic (jezik: engleski). Pristupljeno 29. april 2026.
  17. 1 2 Tay, Louis; Diener, Ed (2011). "Needs and subjective well-being around the world" (PDF). Journal of Personality and Social Psychology (jezik: engleski). 101 (2): 354–365. doi:10.1037/a0023779. Pristupljeno 29. april 2026.
  18. 1 2 3 Deckers, Lambert (2018). Motivation: Biological, Psychological, and Environmental (jezik: engleski) (5. izd.). New York: Routledge. ISBN 978-1-138-03633-8. Pristupljeno 29. april 2026.
  19. ↑ Eaton, Sarah Elaine (4. august 2012). "Maslow's Hierarchy of Needs: Is the Pyramid a Hoax?". Learning, Teaching, and Leadership (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 22. maj 2020. Pristupljeno 29. april 2026.
  20. ↑ Bridgman, Todd; Cummings, Stephen; Ballard, John (mart 2019). "Who Built Maslow's Pyramid? A History of the Creation of Management Studies' Most Famous Symbol and Its Implications for Management Education". Academy of Management Learning & Education (jezik: engleski). 18 (1): 81–98. doi:10.5465/amle.2017.0351. Pristupljeno 29. april 2026.
  21. ↑ McDermid, Charles D. (1960). "How Money motivates Men". Business Horizons (jezik: engleski). 3 (4): 93–100. doi:10.1016/S0007-6813(60)80034-1. Pristupljeno 29. april 2026.
  22. 1 2 3 4 5 6 7 8 McLeod, Saul (mart 2025). "Maslow's Hierarchy of Needs". Simply Psychology (jezik: engleski). doi:10.5281/zenodo.15240897. Pristupljeno 29. april 2026.
  23. ↑ Kurt, Serhat (2020). "Maslow's Hierarchy of Needs in Education". Education Library (jezik: engleski). Pristupljeno 29. april 2026.
  24. ↑ Krech, David; Crutchfield, Richard S.; Ballachey, Egerton L. (1962). Individual in Society: A Textbook of Social Psychology (jezik: engleski). New York: McGraw-Hill. Pristupljeno 29. april 2026.
  25. 1 2 3 Kenrick, Douglas T.; Griskevicius, Vladas; Neuberg, Steven L.; Schaller, Mark (maj 2010). "Renovating the pyramid of needs: Contemporary extensions built upon ancient foundations". Perspectives on Psychological Science (jezik: engleski). 5 (3): 292–314. doi:10.1177/1745691610369469. PMC 3161123. PMID 21874133. Pristupljeno 29. april 2026.
  26. 1 2 3 4 Dodge, Diane Trister; Colker, Laura J.; Heroman, Cate (2002). The Creative Curriculum for Preschool (PDF) (jezik: engleski) (4. izd.). Washington, DC: Teaching Strategies. ISBN 978-1879537439. Arhivirano s originala (PDF), 10. 1. 2020. Pristupljeno 29. april 2026.
  27. ↑ Crandall, Aliceann; Powell, Elizabeth A.; Bradford, Grace C.; Bean, Roy A. (februar 2020). "Maslow's Hierarchy of Needs as a Framework for Understanding Adolescent Depressive Symptoms Over Time". Journal of Child and Family Studies (jezik: engleski). 29 (4). doi:10.1007/s10826-019-01577-4. Pristupljeno 29. april 2026.
  28. ↑ "Need for Cognition". Psychology iResearchNet (jezik: engleski). Pristupljeno 29. april 2026.
  29. ↑ Gautam, Sandeep (2007). "Maslow's eight basic needs and the eight stage developmental model". The Mouse Trap. Pristupljeno 29. april 2026.
  30. ↑ Maslow, Abraham H. (1991). "Critique of Self‐Actualization Theory". The Journal of Humanistic Education and Development (jezik: engleski). 29 (3): 103–108. doi:10.1002/j.2164-4683.1991.tb00010.x. Pristupljeno 29. april 2026.
  31. ↑ Maslow, Abraham H. (1969). "The farther reaches of human nature" (PDF). Journal of Transpersonal Psychology (jezik: engleski). 1 (1): 1–9. Pristupljeno 29. april 2026.
  32. ↑ Garcia-Romeu, Albert (2010). "Self-transcendence as a measurable transpersonal construct" (PDF). Journal of Transpersonal Psychology (jezik: engleski). 42 (1): 26–47. Pristupljeno 29. april 2026.
  33. ↑ Maslow, Abraham H. (1964). Religions, Values, and Peak-experiences (jezik: engleski). Columbus: Ohio State University Press. Pristupljeno 29. april 2026.
  34. ↑ Coon, Deborah J. (2006). Dewsbury, Donald A.; Benjamin Jr., Ludy T.; Wertheimer, Michael (ured.). Portraits of Pioneers in Psychology, Vol. 6 (jezik: engleski). Washington, D.C. & Mahwah, N.J.: American Psychological Association and Lawrence Erlbaum Associates. str. 255–273. ISBN 978-1-59147-417-3.
  35. ↑ Brown, Sidney Stone (2014). Transformation beyond greed: Native self-actualization (jezik: engleski). North Charleston: CreateSpace / Sidney Stone Brown. ISBN 978-1494883492. Pristupljeno 29. april 2026.
  36. ↑ Bear Chief, Oom Kapisi; Choate, Peter; Lindstrom, Gabrielle (2022). "Reconsidering Maslow and the hierarchy of needs from a First Nations' perspective". Aotearoa New Zealand Social Work (jezik: engleski). 34 (2): 30–41. doi:10.11157/anzswj-vol34iss2id959. Pristupljeno 29. april 2026.
  37. ↑ Mittelman, Willard (januar 1991). "Maslow's Study of Self-Actualization: A Reinterpretation". Journal of Humanistic Psychology (jezik: engleski). 31 (1): 114–135. doi:10.1177/0022167891311010. Pristupljeno 29. april 2026.
  38. ↑ Wahba, Mahmoud A.; Bridwell, Lawrence G. (1976). "Maslow reconsidered: A review of research on the need hierarchy theory" (PDF). Organizational Behavior and Human Performance (jezik: engleski). 15 (2): 212–240. doi:10.1016/0030-5073(76)90038-6. Pristupljeno 29. april 2026.
  39. ↑ Hofstede, Geert (1984). "The cultural relativity of the quality of life concept" (PDF). Academy of Management Review (jezik: engleski). 9 (3): 389–398. doi:10.5465/amr.1984.4279653. Arhivirano s originala (PDF), 12. 11. 2014. Pristupljeno 29. april 2026.
  40. ↑ Cianci, R.; Gambrel, P. A. (2003). "Maslow's hierarchy of needs: Does it apply in a collectivist culture?" (PDF). Journal of Applied Management and Entrepreneurship (jezik: engleski). 8 (2): 143–161. Pristupljeno 29. april 2026.
  41. 1 2 Bouzenita, Anke Iman; Boulanouar, Aisha Wood (2016). "Maslow's hierarchy of needs: An Islamic critique". Intellectual Discourse (jezik: engleski). 24 (1): 59–81. Pristupljeno 29. april 2026.
  42. 1 2 Tang, Thomas Li-Ping; West, William B. (1997). "The importance of human needs during peacetime, retrospective peacetime, and the Persian Gulf War" (PDF). International Journal of Stress Management (jezik: engleski). 4 (1): 47–62. doi:10.1007/BF02766072. Pristupljeno 29. april 2026.
  43. ↑ Tang, Thomas Li-Ping; Ibrahim, A. H.; West, William B. (2002). "Effects of war-related stress on the satisfaction of human needs: The United States and the Middle East". International Journal of Management Theory and Practices (jezik: engleski). 3 (1): 35–53. Pristupljeno 29. april 2026.
  44. ↑ Monnot, M. J.; Beehr, T. A. (mart 2022). "The Good Life Versus the "Goods Life": An Investigation of Goal Contents Theory and Employee Subjective Well-Being Across Asian Countries". Journal of Happiness Studies (jezik: engleski). 23 (3): 1241–1266. doi:10.1007/s10902-021-00447-5. Pristupljeno 29. april 2026.
  45. ↑ Goebel, Barbara L.; Brown, Dolores R. (1981). "Age differences in motivation related to Maslow's need hierarchy". Developmental Psychology (jezik: engleski). 17 (6): 809–815. doi:10.1037/0012-1649.17.6.809. Pristupljeno 29. april 2026.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Maslowljeva_hijerarhija_potreba&oldid=3847103"