Idi na sadržaj

Pravo

Uredi veze
S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Pravo je skup pravila koja određuju odnos između osoba i organizacija kao i kazne za one koji ta pravila prekrše.[1]

Image
Ustav Konga, sadržaj


Pravo je skup pravila koja su kreirane i koje mogu provoditi vladine ili društvene institucije radi regulisanja ponašanja,[2] a njegova precizna definicija je predmet dugogodišnje debate.[3][4][5] Različito je opisivan kao nauka[6][7] i kao umjetnost pravde.[8][9][10] Zakone koje provodi država može donijeti zakonodavna vlast, što rezultira statutima; izvršna vlast putem uredbi i propisa; ili sudske odluke, koje čine presedan u jurisdikcijama običajnog prava. Autokrata može vršiti te funkcije unutar svoje oblasti. Na stvaranje samih zakona može utjecati ustav, pisani ili prećutni, i prava koja su u njemu kodirana. Pravo oblikuje politiku, ekonomiju, historiju i društvo na različite načine, a također služi kao posrednik u odnosima među ljudima.

Pravni sistemi se razlikuju među jurisdikcijama, a njihove razlike analizirane su u komparativnom pravu . U jurisdikcijama kontinentalnog prava, zakonodavno tijelo ili drugo centralno tijelo kodificira i konsoliduje zakon. U sistemima običajnog prava, sudije mogu donijeti obavezujuću sudsku praksu putem presedana,[11] iako to ponekad može poništiti viši sud ili zakonodavno tijelo.[12] Vjersko pravo se koristi u nekim vjerskim zajednicama i državama i historijski je uticalo na sekularno pravo.[13][14][15][16][17]

Kodifikacija zakona

[uredi | uredi izvor]

Postoje nepisani zakoni, ali takvi su previše arbitrarni, pa svaka država na svijetu posjeduje zakonodavno tijelo čija je glavna funkcija donošenje zakona.

Pravo kao akademska disciplina ili kao zvanje

[uredi | uredi izvor]

Provođenjem zakona se bavi sudska vlast, a ako se neko želi time baviti, potrebno je završiti odgovarajuću visoku školu (Pravni fakultet), te položiti pravosudni ispit. Pored sudske vlasti, zakone provode i tijela državne uprave koja se tijela uređuju propisima o sistemu državne uprave.

Grane prava

[uredi | uredi izvor]

Upravno pravo je grana prava koja se bavim organizacijom i djelatnošću upravnih organa. Kanonsko pravo je skup pravila koja vrijede za dotičnu crkvu. Postoji Rimsko katoličko pravo, Pravoslavno i Anglikansko pravo.

Građansko pravo - je grana prava koja uređuje imovinske i lične odnose između građansko-pravnih lica.

Trgovačko pravo - u primjeni na trgovačkim sudovima, bavi se statusnim položajm subjekata poslovnog prava i njihovim odnosima.

Kazneno pravo - ako se radi o povredama zakona koji se spominju u Kaznenom zakonu, radi se o kaznenom pravu.

Radno pravo - je skup pravnih pravila kojim se uređuje sklapanje i prestanak radnih odnosa, prava i obveze subjekata u radnom odnosu, te ostala važna pitanja i modaliteti u radnom odnosu i u vezi s njim.

Međunarodno pravo - uređuje međudržavne odnose kao i odnose između privatnih pravih i fizičkih osoba iz različitih zemalja

Proceduralno pravo - bavi se 'sitnim' detaljima pravnog postupka.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ↑ Topic: - Meaning, Nature and Functions of Law (PDF).
  2. ↑ Robertson 2006.
  3. ↑ Willis 1926.
  4. ↑ Gibbs, Jack P. (1968). "Definitions of Law and Empirical Questions". Law & Society Review. 2 (3): 429–446. doi:10.2307/3052897. ISSN 0023-9216. JSTOR 3052897.
  5. ↑ Akers, Ronald L. (1965). "Toward a Comparative Definition of Law". Journal of Criminal Law and Criminology. 56 (3): 301–306. doi:10.2307/1141239. ISSN 0022-0205. JSTOR 1141239. Arhivirano s originala, 19 July 2018. Pristupljeno 3 January 2020.
  6. ↑ Spooner, Lysander (1882). Natural Law; or The Science of Justice: A Treatise on Natural Law, Natural Justice, Natural Rights, Natural Liberty, and Natural Society; Showing that All Legislation Whatsoever is an Absurdity, a Usurpation, and a Crime. Part First. A. Williams & Co. Arhivirano s originala, 31 December 2019. Pristupljeno 31 December 2019.
  7. ↑ Núñez Vaquero, Álvaro (10 June 2013). "Five Models of Legal Science". Revus. Journal for Constitutional Theory and Philosophy of Law / Revija za ustavno teorijo in filozofijo prava (jezik: engleski) (19): 53–81. doi:10.4000/revus.2449. ISSN 1581-7652. Arhivirano s originala, 31 December 2019. Pristupljeno 31 December 2019.
  8. ↑ Cohen 1992.
  9. ↑ Rubin, Basha (13 January 2015). "Is Law an Art or a Science?: A Bit of Both". Forbes. Arhivirano s originala, 3 November 2018.
  10. ↑ Berger 1953.
  11. ↑ Mason, Anthony (1996). "The Judge as Law-maker" (PDF). James Cook University Mayo Lecture. Arhivirano s originala (PDF), 31 December 2019. Pristupljeno 31 December 2019.
  12. ↑ Prazna referenca (pomoć)
  13. ↑ Berman, Harold J. (1983). "Religious Foundations of Law in the West: An Historical Perspective". Journal of Law and Religion. Cambridge University Press. 1 (1): 3–43. doi:10.2307/1051071. JSTOR 1051071.
  14. ↑ Fox, Jonathan; Sandler, Shmuel (1 April 2005). "Separation of Religion and State in the Twenty-First Century: Comparing the Middle East and Western Democracies". Comparative Politics. 37 (3): 317. doi:10.2307/20072892. JSTOR 20072892.
  15. ↑ Cox, Noel (2001). "Ecclesiastical Jurisdiction in the Church of the Province of Aotearoa, New Zealand and Polynesia". Deakin Law Review. 6 (2): 262. Arhivirano s originala, 31 December 2019. Pristupljeno 31 December 2019.
  16. ↑ Otto, Jan Michiel, ured. (2010). Sharia incorporated: a comparative overview of the legal systems of twelve Muslim countries in past and present. Leiden University Press. ISBN 9789087280574.
  17. ↑ Raisch, Marylin Johnson. "Religious Legal Systems in Comparative Law: A Guide to Introductory Research – GlobaLex". New York University School of Law. Arhivirano s originala, 31 December 2019. Pristupljeno 31 December 2019.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Pravo&oldid=3845253"