Tuvalu
| Tuvalu Tuvalu |
||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
| Himna: Tuvalu mo te Atua |
||||||
![]() Položaj Tuvalua
|
||||||
| Glavni grad | Funafuti |
|||||
| Službeni jezik | tuvaluanski i engleski | |||||
| Zakonodavstvo | ||||||
| Nezavisnost | Od Ujedinjenog Kraljevstva 1. oktobra 1978. | |||||
| Površina | ||||||
• Ukupno |
26 km2 (190) | |||||
| 0 | ||||||
| Stanovništvo | ||||||
• Ukupno |
12.373 (213) | |||||
• Gustoća |
475,88/km2 | |||||
| Valuta | australijski dolar | |||||
| Vremenska zona | +12 | |||||
| Pozivni broj | +688 | |||||
| Internetska domena | .tv | |||||
Tuvalu (na engleskom i na tuvaluanskom: Tuvalu) čine malu ostrvsku državu koja se nalazi u Okeaniji (tačnije u Polineziji). Zemlja je kraljevstvo Commonwealtha,[1] a njen šef države je stoga kralj Engleske, Charles III, kojeg na licu mjesta predstavlja generalni guverner, koji je trenutno Tofiga Vaevalu Falani. Međutim, ulogu šefa vlade osigurava premijer, koji je trenutno Kausea Natano.
U 2022, stanovništvo Tuvalua procjenjuje se na 11.544, što ga čini trećom nezavisnom državom po broju stanovnika (poslije Vatikana i Naurua). Površina zemlje je takođe veoma mala (samo 26 km²), što je svrstava na četvrto mesto među najmanjim državama na svetu (poslije Vatikana, Monaka i Naurua).
Država ima dva službena jezika: tuvaluanski (polinezijski jezik koji se govori gotovo isključivo u Tuvaluu) i engleski.
Historija
[uredi | uredi izvor]Putnici sa Samoe ili Tonge prvi put su naselili Tuvalu u prvom mileniju nove ere, a otoci su predstavljali odskočnu dasku za različite polinezijske zajednice koje su se kasnije naselile u Melaneziji i Mikroneziji. Tuvalu je na kraju došao pod samoanski i tonganski utjecaj, iako je blizina Mikronezije omogućila nekim mikronezijskim zajednicama da procvjetaju u Tuvaluu, posebno na Atolu Nui. Krajem 1700-ih i ranih 1800-ih, niz američkih, britanskih, holandskih i ruskih brodova pristao je na ostrva, koja su 1819. nazvana Ellice Islands.[2]
Ujedinjeno Kraljevstvo je 1892. proglasilo protektorat nad ostrvima i spojilo ih sa mikronezijskim Gilbertovim ostrvima. Protektorat ostrva Gilbert i Elis postao je kolonija 1916. Tokom Drugog svjetskog rata, SAD su postavile svoje vojne baze na nekoliko od tih ostrva, a 1943. godine, nakon što je Japan zauzeo mnoga sjeverna ostrva Gilbert, Velika Britanija je prenijela administraciju kolonije na jug u Funafuti. Nakon rata, Tarawa na Gilbertovim ostrvima ponovo je postala prijestolnica kolonije, a centar moći čvrsto je bio ustaljen na Gilbertovim ostrvima, uključujući jedinu srednju školu u koloniji. Usred rastućih tenzija sa Gilbertancima, Tuvaluanci su glasali za otcjepljenje od kolonije 1974, a dobili su samoupravu 1975. i stekli nezavisnost 1978. Godine 1979. SAD su se odrekle svojih prava na Tuvaluanska ostrva u sporazumu o prijateljstvu.[2]


