Dobro došli na Wikipediju,

slobodnu enciklopediju koju svatko može uređivati.

461.553 članka na srpskohrvatskom jeziku

Istaknuti članak

Poster filma

Vargtimmen (srpskohrvatski: Vučje doba) je švedski crno-beli igrani film snimljen 1968. godine u režiji Ingmara Bergmana. Žanr je mešavina psihološke drame i horora. Glavni junak, slikar (Max von Sydow) se zajedno sa svojom trudnom suprugom (Liv Ullmann) povlači u provinciju gde počinju da ga proganjaju zastrašujuće vizije.

Vargtimmen se za Bergmana isticao neobičnom upotrebom nadrealističnih motiva, ali i mešanjem sa cinema verita tehnikama, što je uključivalo scene u kojima on sam režira film i razgovara sa glumcima. Bergman je kasnije objasnio da je tema na kojoj je radio (za koju mnogi kritičari veruju da predstavlja neku vrstu autobiografske alegorije) bila „previše lična“, pa je morao veštački da stvori barijeru između nje i publike.

Teme uključuju ludilo, posebno ono koje doživljava umetnik, seksualnost i veze, prenete u nadrealnom stilu i sa elementima folklora. Analitičari su pronašli aluzije na legende o vampirima i vukodlacima. Autori su delo povezali i sa Bergmanovim životom i njegovim odnosom sa Liv Ullmann; Bergman je rekao da je doživljavao svoj „vučiji čas“ kada je osmislio priču.

Recentno istaknuti: Kaze no Tani no Naushika · Tradicionalna misa · L'Île mystérieuse

Cijeli članak

482 istaknuta članka

Jeste li znali...

... da će se Mliječni put sudariti s Andromedom za oko 4 milijarde godina?
... da ljudski mozak ima kapacitet skladištenja memorija od oko 2,5 petabajta (miliona gigabajta)?
... da knjiga U potrazi za izgubljenim vremenom Marcela Prousta sadrži oko 9.609.000 tipografskih znakova, što je čini najdužom knjigom na svijetu?
... da su ptice jedini preživjeli potomci dinosaura?
... da je batiskaf Trst 23. januara 1960. zaronio na dubinu od 10.900 m?
... da je riječ cigara španskog porijekla i znači cvrčak?
... da se 22. aprila obilježava Dan planete Zemlje?
... da kraljica termita dnevno položi 30.000 jaja?

Razgovor

Aktualni događaji

Carski pingvini

12. aprila – Oporbena stranka Tisza, koju predvodi Péter Magyar, uvjerljivo pobijedila na parlamentarnim izborima u Mađarskoj, osvojivši dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini i dokinuvši 16 godina vladavine Viktora Orbána.
9. aprila – Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) preklasificirala carskog pingvina (na slici) iz "gotovo ugrožene" u "ugroženu" vrstu zbog posljedica klimatskih promjena.
8. aprila – DINUM (francuski: Direction interministérielle du numérique), odjel francuskog Ministarstva za transformaciju i javnu upravu, objavila je da će Francuska u svojim javnim uredima napustiti uporabu operacijskog sustava Microsoft Windows u korist Linuxa.
1. aprila – NASA lansirala Artemis II, prvu misiju preleta Mjeseca (i prvu koja napušta nisku Zemljinu orbitu) s ljudskom posadom od 1972. godine.
19. marta – U matematici, Gerd Faltings dobio Abelovu nagradu za svoj rad u aritmetičkoj geometriji.
Europski glavni gradovi kulture za 2026. godinu su Trenčín i Oulu. (godišnji događaj)

Aktualne teme:

Nedavne smrti:

Razgovor

Na današnji dan

1616. – Preminuo je William Shakespeare (na slici), engleski dramatičar i glumac, jedan od najvećih dramskih pisaca svih vremena, te autor Hamleta, Romea i Julije i Kralja Leara. Tradicionalno se smatra da je rođen na isti dan 1564. godine.
1858. – U Kielu se rodio Max Planck, ugledni i utjecajni njemački fizičar, koji se danas samatra "ocem" kvantne mehanike.
1902. – U Reykjavíku se rodio Halldór Laxness, islandski pisac i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1955. godine.
1913. – Nakon višemjesečne opsade, Crna Gora se predala i prepustila Skadar Osmanlijama. U kratkom roku, on će biti priključen Albaniji.
1945. – Hermann Göring iz svog dvorca poslao službeni telegram Adolfu Hitleru kako namjerava preuzeti vlast, misleći da je ovaj mrtav. Bormannovom manipulacijom, Hitler će dobiti krivu obavijest i za svoje nasljednike postaviti Goebbelsa i Dönitza, a Göring će biti proglašen izdajnikom.

Ostali događaji: 22. aprila · 23. aprila · 24. aprila

Cijeli članak

Slika sedmice

Pikachu (japanski: ピカチュウ, Pikachū u prvobitnim verzijama na japanskom jeziku) je jedan od 721 fiktivne vrste Pokémon stvorenja iz Pokémon medijske franšize – skupa Pokémon video igara, animiranih serija, manga stripova, knjiga, igraćih karata i drugih medija kojima je tvorac Satoshi Tajiri, vrijedne nekoliko biliona dolara. Svrha Pikachua u videoigrama, animiranoj seriji i manga stripovima, kao i svrha ostalih Pokémona, je borba s divljim Pokémonima – neukroćenim stvorenjima koje igrači i likovi pronalaze dok kreću na razne avanture – i pripitomljenim Pokémonima drugih Pokémon trenera. Pikachu je jedan od najprepoznatljivijih Pokémona zato što je jedan od glavnih likova u Pokémon animiranoj seriji. Ime Pikachu vjerojatno dolazi od kommbinacije riječi "pika" koja na japanskom znači munja ili struja i "chu" koja je japanska onomatopeja za skivčanje.

Pikachua se često može naći u šumama, stepama, a ponekad i u blizini izvora električne energije na većini svjetskih kontinenata. Pikachu često putuje u čoporima i rijetko je teritorijalan; međutim, kada je u opasnosti, čitav čopor može stvoriti snažnu električnu obranu, a elektro-magnetske sile koje tako nastaju mogu uzrokovati kratkotrajnu, lokaliziranu oluju.

Autor: Yoshikazu TAKADA

Arhiva

O Wikipediji

Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenih pravila i smjernica.

Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.

Wikipedija je dostupna na više od 300 jezika i sadrži ukupno 67.169.720 članaka, od čega je 461.553 na srpskohrvatskom.

Dosad je na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradilo 344.556 korisnika, od čega je 341 aktivan (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).

Cijela stranica

Novosti na Wikipediji

Od 21. marta do 31. maja 2026. – Po peti put se održava takmičenje CEE Proljeće.
Od 15. januara do 5. marta 2026. – Održalo se drugo izdanje uređivačke kampanje 1Lib1Ref.
Od 1. do 30. novembra 2025. – Održalo se peto izdanje uređivačkog maratona Mjesec Azije.
4. maja 2025. – Nakon prijenosa natuknica i naknadnog pregleda završeno spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku.
19. aprila 2025. – Započeto spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku nakon postignutog konsenzusa između zajednica.

Razgovor

Srodni projekti

Wikipedija je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja stoji iza mnogih drugih projekata:

Ostava
Skladište datoteka
MediaWiki
Razvoj wiki-softvera
Meta-Wiki
Koordinacija projekata
Wikiknjige
Slobodne knjige i priručnici
Wikipodaci
Slobodna baza znanja
Wikinovosti
Slobodni izvor vijesti
Wikicitat
Slobodni zbornik citata
Wikiteka
Slobodna biblioteka
Wikivrste
Katalog bioloških vrsta
Wikiverzitet
Obrazovni materijali
Wikivodič
Slobodni putni vodič
Wikirječnik
Slobodni rječnik