Grenada
| Grenada | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
| Himna: "Hail Grenada" ("Živjela Granada") |
||||||
Položaj Grenade
|
||||||
| Glavni i najveći grad | St. George's 12°3′14″N 61°44′43″W / 12.05389°N 61.74528°W | |||||
| Službeni jezik | engleski | |||||
| Državno uređenje | Unitarna ustavna monarhija | |||||
• Monarh |
Charles III | |||||
• Guverner |
Cécile La Grenade[1] | |||||
• Premijer |
Dickon Mitchell | |||||
| Nezavisnost | od Ujedinjenog Kraljevstva | |||||
• Priznato |
7. februar 1974. | |||||
| Površina | ||||||
• Ukupno |
344[2] km2 (185) | |||||
| 1,6 | ||||||
| Stanovništvo | ||||||
• Ukupno (2024) |
114.621[2] (181) | |||||
• Gustoća |
333/km2 (38) | |||||
| BDP (PKM) | 2023 | |||||
• Ukupno |
||||||
| BDP (nominalni) | 2023 | |||||
• Ukupno |
||||||
| Gini (2018) | 43,8[4] | |||||
| Valuta | Istočno karibijski dolar (XCD) | |||||
| Vremenska zona | UTC−04:00 | |||||
| Pozivni broj | +1 473 | |||||
| Internetska domena | .gd | |||||
Grenada je ostrvska država[5] na jugoistoku Karipskog mora. Kao najjužnije od Ostrva privjetrine, Grenada se nalazi neposredno južno od Svetog Vincenta i Grenadina, te oko 160 km sjeverno od Trinidada i Tobaga i južnoameričkog kopna.
Grenada obuhvata samo ostrvo Grenada, dva manja ostrva – Carriacou i Petite Martinique – te nekoliko manjih ostrva koja se nalaze sjeverno od glavnog ostrva i čine dio Grenadina. Površina zemlje iznosi 344 km2, a prema procjenama iz 2026, broj stanovnika iznosi 117.362.[2] Glavni grad je St. George's.[2] Grenada je poznata i kao "Ostrvo začina", zbog proizvodnje muskatnog oraščića i njegovog omotača.[6]
Prije dolaska Evropljana u Ameriku, Grenadu su nastanjivali autohtoni narodi iz Južne Amerike, poznati kao Kalinago.[7] Kristofor Kolumbo ugledao je Grenadu 1498, tokom svog trećeg putovanja u Ameriku.[2] Nakon nekoliko neuspjelih pokušaja Evropljana da kolonizuju ostrvo – uslijed otpora lokalnog stanovništva Kalinago – francusko naseljavanje i kolonizacija započeli su 1649. i nastavili se tokom narednog vijeka.[8] Prema bazi podataka "Voyages", između 1669. i 1808. Britanci i Francuzi doveli su na Grenadu približno 127.600 afričkih robova. Pariškim sporazumom, potpisanim 10. februara 1763, Grenada je prepuštena Britancima. Britanska vlast trajala je sve do 1974. (uz kratkotrajno francusko preuzimanje vlasti između 1779. i 1783). Od 1958. do 1962, Grenada je bila dio Zapadnoindijske federacije – kratkotrajne federacije britanskih kolonija u tom području.[9] Dana 3. marta 1967, kao "pridružena država", dobila je potpunu autonomiju u upravljanju svojim unutrašnjim poslovima.
Nezavisnost je stečena 7. februara 1974. pod vodstvom Erica Gairyja, koji je postao prvi premijer Grenade kao suverene države. Nova zemlja postala je članica Commonwealth nacija, a kraljica Elizabeta II postala je šefica države.[2] U martu 1979, marksističko-lenjinistički pokret "New JEWEL" svrgnuo je Gairyjevu vladu u državnom udaru i uspostavio Narodnu revolucionarnu vladu (PRG) – "de facto" diktaturu na čelu s Mauriceom Bishopom kao premijerom.[10] Bishopa su kasnije uhapsili i pogubili pripadnici Narodne revolucionarne armije (PRA), nakon čega je u oktobru 1983. uslijedila invazija predvođena Sjedinjenim Američkim Državama. Trenutni šef države je kralj Charles III, kralj Grenade, kojeg zastupa guverner Grenade.
Historija
[uredi | uredi izvor]Prvi stanovnici Grenade su bili pripadnici karipskih naroda. Nakon Kolumbova otkrića počinje naseljavanje Britanaca te nešto kasnije Francuza koji od domorodaca kupuju otok 1650. Ponovno je prepušten Britancima 1783. i ostaje njihovom kolonijom do 1974. kada stiče punu nezavisnost. Tadašnja vlada uvela je socijalističko društveno uređenje i povezala se s istokom, a ostale su karipske države zbog straha da će Grenada postati baza za potporu ljevičarima zatražile pomoć SAD-a. SAD su 1983. izvele invaziju na otok, a američke trupe su se povukle tek 1995. Grenada i danas pripada zajednici Commonwealth.
Vlada
[uredi | uredi izvor]Ovaj odlomak potrebno je proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Političke podjele
[uredi | uredi izvor]Ovaj odlomak potrebno je proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Geografija
[uredi | uredi izvor]Samo ostrvo Grenada je najveće ostrvo; manji Grenadini su: Carriacou, Petit Martinique, Ronde Island, Caille Island, Diamond Island, Large Island, Saline Island, i Frigate Island.
Privreda
[uredi | uredi izvor]Raširena je proizvodnja začina: cimeta, klinčića, đumbira i muskatnog oraščića.
Turizam je glavna pokretačka snaga privrede Grenade. Uobičajeni turizam na plažama i vodeni sportovi su najviše fokusirani u jugozapadnom regionu oko St George-a, aerodroma i obalnog pojasa; ekoturizam dobija na značaju.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Oko 80% stanovništva su potomci afričkih robova koje su doveli Evropljani. Ostatak čini autohtono karipsko stanovništvo. Gotovo cijelo stanovništvo govori engleskim jezikom. Najraširenija vjera je kršćanstvo: polovicu čine katolici, a od protestanata najbrojnici su anglikanci.
Kultura
[uredi | uredi izvor]Iako je Francuski utjecaj na kulturu Grenade mnogo manje vidljiv nego na drugim Karipskim ostrvima, ostala su prezimena i imena mjesta, u svakodnevnom jeziku su prisutne francuske riječi i lokalni dijalekt, ili Patois. Jači utjecaj se primijeti u jako začinjenoj hrani.
Ostrvska kultura je je pod utjecajem Afričkih korijena kod većine Grenadinaca, ali Indijski karipski-Ameroindijski utjecaj vidljiv sa dhal puri, rotis, indijskim slatkišima, kao i kaasavom i currijem u kuhinji.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Ovaj odlomak potrebno je proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Grenada Names First Female Governor General, Cecile La Grenade", Caribbean Journal, 10/04/2013
- 1 2 3 4 5 6 "CIA World Factbook – Grenada". Arhivirano s originala, 11 August 2022. Pristupljeno 7 July 2024.
- 1 2 3 4 "World Economic Outlook October 2023 (Grenada)". International Monetary Fund. October 2023. Arhivirano s originala, 13 December 2023. Pristupljeno 13 December 2023.
- ↑ "Grenada – Data Commons". Arhivirano s originala, 11 August 2025. Pristupljeno 29 August 2025.
- ↑ "Grenada". dlab.epfl.ch. Pristupljeno 11. 1. 2026.
- ↑ "Grenada | History, Geography, & Points of Interest". Encyclopedia Britannica (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 3 August 2023. Pristupljeno 12 June 2020.
- ↑ Hanna, Jonathan A. (2019). "Camáhogne's Chronology: The Radiocarbon Settlement Sequence on Grenada". The Journal of Anthropological Archaeology. 55. doi:10.1016/j.jaa.2019.101075. S2CID 198785950. Nepoznati parametar
|article-number=zanemaren (pomoć) - ↑ Martin, John Angus (2013). Island Caribs and French Settlers in Grenada: 1498-1763. St George's, Grenada: Grenada National Museum Press. ISBN 978-1-4904-7200-3.
- ↑ Steele 2003, str. 35–36.
- ↑ Jacobs, Curtis (1 January 2015), "Grenada, 1949–1979: Precursor to Revolution", The Grenada Revolution, University Press of Mississippi, doi:10.14325/mississippi/9781628461510.003.0002, ISBN 978-1-62846-151-0
Dodatna literatura
[uredi | uredi izvor]- Adkin, Mark. 1989. Urgent Fury: The Battle for Grenada: The Truth Behind the Largest US Military Operation Since Vietnam. Trans-Atlantic Publications. ISBN 0-85052-023-1
- Beck, Robert J. 1993. The Grenada Invasion: Politics, Law, and Foreign Policy Decisionmaking. Boulder: Westview Press. ISBN 0-8133-8709-4
- Brizan, George 1984. Grenada Island of Conflict: From Amerindians to People's Revolution 1498–1979. London, Zed Books Ltd., publisher; Copyright, George Brizan, 1984.
- Martin, John Angus. 2007. A–Z of Grenada Heritage. Macmillan Caribbean.
- "Grenada Heritage". Grenadaheritage.com. Arhivirano s originala 10 May 2011. Pristupljeno 28 June 2010.CS1 održavanje: unfit URL (link)
- Sinclair, Norma. 2003. Grenada: Isle of Spice (Caribbean Guides). Interlink Publishing Group; 3rd edition. ISBN 0-333-96806-9
- Stark, James H. 1897. Stark's Guide-Book and History of Trinidad including Tobago, Grenada, and St. Vincent; also a trip up the Orinoco and a description of the great Venezuelan Pitch Lake. Boston, James H. Stark, publisher; London, Sampson Low, Marston & Company.
- Steele, Beverley A. (2003). Grenada: A History of Its People (Island Histories). Oxford: MacMillan Caribbean. ISBN 978-0-333-93053-3.



