Idi na sadržaj

Saba

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
17°37′57″N 63°14′15″W / 17.63250°N 63.23750°W / 17.63250; -63.23750
Saba
javno tijelo
Image
Satelitski snimak Sabe
Image
Zastava
Image
Simbol
Uzrečica: Remis Velisque
Država Image Nizozemska
prekomorska regija Karipska Holandija
Glavni grad The Bottom
 - Koordinate 17°37′57″N 63°14′15″W / 17.63250°N 63.23750°W / 17.63250; -63.23750
Površina 13 km2
Stanovništvo 2,158 (1. januar 2025.)
Gustoća 148 /km2 
Osnovan 10. oktobar 2010.
Vlada  
 - Vođa Jocelyn Levenstone
Vremenska zona AST (UTC-4)
Pozivni broj +599-4
Valuta Američki dolar ($)
Internet TLD .nl
Image
Karta koja prikazuje lokaciju Sabe u odnosu na Sint Eustatius i Saint Martin.

Saba[1] je ostrvo u Karibima i jedna od tri posebne općine Nizozemske u okviru Karipske Nizozemske.[2] Nalazi se u sjevernom dijelu Zavjetrinskih ostrva u Zapadnoj Indiji, jugoistočno od Djevičanskih ostrva. S površinom od 13 km2,[3] najmanja je od tih općina.

Reljefom ostrva dominira Mount Scenery, uspavani vulkan visok 870m, koji je ujedno najviša tačka Kraljevine Nizozemske.[4] U januaru 2025. Saba je imala 2.158 stanovnika.[5] Engleski je glavni jezik na Sabi, dok se nizozemski koristi u službenoj komunikaciji s institucijama Nizozemske.[6] Glavno naselje i administrativno sjedište je The Bottom, a ostala veća naselja su Windwardside, Zion's Hill i St. Johns.

Etimologija

[uredi | uredi izvor]

Porijeklo naziva Saba nije pouzdano utvrđeno. Među najčešće navođenim teorijama je ona prema kojoj naziv potječe od riječi siba, koja u aravačkim jezicima znači "stijena". Druge teorije povezuju naziv s francuskom riječju sabot, španskom riječju sábado ("subota") ili imenom Sheba.[7][8]

Naziv Saba zabilježen je najkasnije 1595. Dana 4. novembra te godine engleski pomorci Francis Drake i John Hawkins prošli su pored ostrva i spomenuli ga u zapisima o svom putovanju.[8]

Prije nego što je naziv Saba postao uobičajen, Kristofor Kolumbo označio je ostrvo kao "St. Christopher" (San Cristóbal).[8][9]

Historija

[uredi | uredi izvor]
Image
Karta Sabe iz Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië, 1914–1917
Image
Tipičan krajolik Sabe
Image
Pogled na obalu Sabe
Image
Pogled na uvalu Spring Bay na Sabi sa plitkih bazena na Flat Pointu
Image
Uvala Cove Bay na Sabi 2026.
Image
Kuća u Windwardsideu na Sabi

Pretkolonijalno razdoblje

[uredi | uredi izvor]

Arheološki nalazi pokazuju da su ljudi na Sabi boravili već prije oko 3300 godina. Najstariji poznati lokalitet, Plum Piece, datira iz približno 1300. p. n. e., a radiokarbonska datiranja ukazuju na sezonsku okupaciju lokaliteta tokom arhaičnog razdoblja.[10] Na ostrvu je identifikovano više od 20 pretkolumbovskih arheoloških lokaliteta. Najraniji stanovnici pripadali su grupama lovaca, sakupljača i ribara, dok su se od oko 400. n. e. na Sabi razvila stalnija naselja zajednica keramičkog doba.[11]

Glavno razdoblje pretkolumbovske naseljenosti trajalo je približno od 400. do 1450. Stanovnici su se bavili uzgojem biljaka, naročito korjenastih kultura, te iskorištavanjem morskih resursa. Ostavili su brojne tragove materijalne kulture, uključujući keramičke posude, kameno, koštano, školjkasto i koraljno oruđe, kao i druge predmete izrađene od prirodnih materijala.[11]

Kolonijalno razdoblje

[uredi | uredi izvor]

Prema historijskim izvorima, Kristofor Kolumbo ugledao je Sabu 13. novembra 1493, ali se nije iskrcao zbog strmih i teško pristupačnih obala ostrva.[12] Prvi poznati evropski doseljenici pojavili su se 1632. godine, kada se grupa brodolomaca iz Engleske iskrcala na ostrvo.[12] Stalnija evropska kolonizacija uslijedila je tokom 1640-ih, kada je nizozemski guverner susjednog ostrva Sint Eustatius poslao nizozemske porodice na Sabu radi naseljavanja u interesu Nizozemske zapadnoindijske kompanije.[12]

Saba je tokom XVII i XVIII stoljeća više puta mijenjala vlast između Nizozemske, Engleske i Francuske. Godine 1664. nizozemski doseljenici koji su odbili položiti zakletvu na vjernost engleskoj kruni protjerani su na Sint Maarten, nakon što su engleske snage preuzele kontrolu nad ostrvom.[12][13] Nizozemska je konačno uspostavila trajnu kontrolu nad Sabom 1816.[12]

XVIII i XIX stoljeće

[uredi | uredi izvor]

Tokom XVIII stoljeća privreda Sabe bila je povezana s poljoprivredom, posebno uzgojem šećerne trske i indiga, dok su se proizvodili i rum i druge prerađevine. Dio plantaža bio je u vlasništvu Nizozemaca koji su živjeli na Sint Eustatiusu. Rad na plantažama obavljali su porobljeni Afrikanci i njihovi potomci.[12][14] Zbog strmog i teško pristupačnog terena, Saba je u pojedinim razdobljima služila i kao utočište krijumčarima i piratima.[12]

Godine 1857. Nizozemska i Venezuela pokrenule su postupak arbitraže pred španskom kraljicom Izabelom II u sporu oko suvereniteta nad ostrvom Isla de Aves. Nizozemska je svoj zahtjev, između ostalog, zasnivala na povezanosti ostrva sa Sabom preko pješčanog spruda, kao i na činjenici da su ribari sa Sabe i Sint Eustatiusa na tom području lovili kornjače i prikupljali ptičija jaja.[15] Arbitražnom odlukom od 30. juna 1865. suverenitet nad ostrvom dodijeljen je Venezueli, uz obavezu da Nizozemskoj isplati naknadu.[16]

Tokom druge polovine XIX stoljeća izrada čipke postala je jedna od najvažnijih privrednih djelatnosti na Sabi. Tehniku poznatu kao "Saba čipka" ili "španski rad" na ostrvo je, prema lokalnoj tradiciji, donijela časna sestra iz Venecuele, a izradom čipke uglavnom su se bavile žene.[12][17] Krajem XIX i početkom XX stoljeća čipkarstvo je predstavljalo važan izvor prihoda za stanovništvo, dok su mnogi muškarci duže vrijeme provodili na moru. Zbog toga je Saba dobila nadimak "Ostrvo žena" (engleski: The Island of Women).[18]

XX i XXI stoljeće

[uredi | uredi izvor]

Saba je sve do sredine XX stoljeća ostala relativno izolovana zbog nepristupačnog terena i nedostatka cestovne infrastrukture. Godine 1943. završen je prvi dio glavne ceste, od luke Fort Bay do naselja The Bottom, koji je izgradio Josephus Lambert "Lambee" Hassell uz pomoć stanovnika ostrva. Prvo motorno vozilo stiglo je na Sabu 1947, a cesta je tokom naredne decenije proširena prema drugim naseljima. Do kraja 1950-ih povezivala je The Bottom, Windwardside i St. Johns, čime je bitno izmijenjen dotadašnji način kretanja i prijevoza robe, koji se uglavnom zasnivao na pješačkim stazama i mulama.[19][20]

Godine 1963. izgrađen je aerodrom "Juancho E. Yrausquin", čime je Saba dobila zračnu vezu s drugim karipskim ostrvima. Tokom 1970-ih razvijana je i pomorska infrastruktura; 1972. izgrađen je gat u zaljevu Fort Bay, što je olakšalo dolazak turističkih brodova. Poboljšanje cestovne, zračne i pomorske povezanosti ubrzalo je društveni i privredni razvoj ostrva i doprinijelo razvoju turizma kao važnog dijela njegove privrede.[19][21]

Važna prekretnica u društvenoj historiji ostrva bilo je ukidanje ropstva. Nizozemska je 1. jula 1863. zakonski ukinula ropstvo u svojim kolonijama u Surinamu i na karipskim ostrvima.[22][23]

Godine 1978. Venezuela i Kraljevina Nizozemska potpisale su sporazum o razgraničenju pomorskih područja. Sporazumom su utvrđene granice isključivih ekonomskih zona dviju država u Karipskom moru, uključujući područje između nizozemskih ostrva Saba i Sint Eustatius i venecuelanskog ostrva Isla de Aves.[24] U sjevernom području granica je određena prema načelu jednake udaljenosti, odnosno srednjom linijom između Isle de Aves i Sabe.[25]

Na Sabi je 5. novembra 2004. održan referendum o budućem ustavnom statusu. Na referendumu je 86,05% glasača podržalo uspostavljanje bližih veza s Nizozemskom.[26] Nakon raspuštanja Nizozemskih Antila 10. oktobra 2010, Saba je zajedno s Bonaireom i Sint Eustatiusom postala javno tijelo Nizozemske s posebnim statusom, odnosno posebna općina Nizozemske.[27][28]

Geografija i ekologija

[uredi | uredi izvor]
Image
Ostrvo Saba gledano sa sjevera; vrh Mount Sceneryja prekriven je oblacima

Saba je malo vulkansko ostrvo površine oko 13 km2, romboidnog oblika i dimenzija približno 4,6×4,0 km.[29] Nalazi se u sjevernom dijelu Malih Antila, sjeverozapadno od Sint Eustatiusa i jugozapadno od Saint Barthélemyja i Sint Maartena. Ostrvo je izrazito planinsko i sa strmim padinama, dubokim jarugama i visokim obalnim liticama. Većina naselja smještena je na jugoistočnom dijelu ostrva, na nadmorskim visinama između približno 200 i 400m, dok je sjeverozapadni dio uglavnom nenaseljen.[30]

Centralnim dijelom ostrva dominira Mount Scenery, vulkanski vrh koji se uzdiže na oko 870m iznad mora i predstavlja najvišu tačku Kraljevine Nizozemske.[31] Saba je dio vulkanskog luka Malih Antila, lanca vulkanskih ostrva nastalog duž granice Karipske ploče. Geološka aktivnost u ovom području povezana je sa podvlačenjem tektonske ploče i još uvijek uključuje vulkanizam i zemljotrese.[32] Najstarije datirane stijene na Sabi stare su oko 400.000 godina, dok se posljednja poznata erupcija dogodila prije evropskog naseljavanja ostrva u XVII stoljeću.[33][34] Na ostrvu se nalaze i topli izvori, čija aktivnost predstavlja jedan od indikatora preostale geotermalne aktivnosti vulkanskog sistema.[31]

Klima i vegetacija

[uredi | uredi izvor]

Saba ima tropsku klimu, ali se klimatski uslovi znatno razlikuju u zavisnosti od nadmorske visine. Prosječna godišnja temperatura u naselju The Bottom iznosi oko 27,2 °C, dok su najviše prosječne temperature zabilježene tokom ljeta i rane jeseni.[35] Zbog velike visinske razlike na relativno malom području, na Sabi se razvijaju različiti vegetacijski pojasevi, od sušnih područja i travnatih površina uz obalu do vlažnih šuma na višim dijelovima Mount Sceneryja.[36]

Na vrhu Mount Sceneryja nalazi se magličasta šuma, poznata i kao elfin forest, koja predstavlja jedno od najkarakterističnijih prirodnih karakteristika ostrva. Ovaj tip šume zauzima oko 8 hektara i u njoj dominira planinski mahagoni, dok su stabla i druge biljke prekriveni epifitima, među kojima su brojne vrste orhideja, paprati, mahovine i bromelije.[36] Na nižim padinama nalaze se sekundarne kišne šume, suhe zimzelene šume, grmlje i travnate površine, dok su na strmim liticama i obalnim područjima razvijene specifične biljne zajednice.[36]

Flora i fauna

[uredi | uredi izvor]
Image
Sabanski anol je endemska vrsta Sabe

Zbog geografske izolovanosti i specifičnih staništa, Saba ima više endemskih vrsta i podvrsta. Među njima su sabanski anol (Anolis sabanus), endemska vrsta guštera ograničena na Sabu,[37] i crna iguana (Iguana melanoderma), čije su autohtone populacije poznate sa Sabe i Montserrata.[38] Na Sabi živi i crvenotrbušna zmija (Alsophis rufiventris), ali ona nije endemska samo za ovo ostrvo jer je prisutna i na Sint Eustatiusu.[39]

Na ostrvu su zabilježene i alohtone vrste koje predstavljaju jedan od izazova za očuvanje autohtone faune. Među njima su Underwoodov naočarasti tegu (Gymnophthalmus underwoodi), brahmanska slijepa zmija (Indotyphlops braminus) i alohtone iguane. Naučna istraživanja ukazuju na mogućnost da su neke od tih vrsta unesene na Sabu transportom tereta sa Sint Maartena.[40][41]

Saba ima značajnu populaciju morskih ptica, koje se gnijezde na strmim obalnim liticama i manjim okolnim stijenama. Obala ostrva proglašena je važnim područjem za ptice (IBA AN006) u okviru programa BirdLife Internationala, prvenstveno zbog međunarodno značajnih populacija crvenokljune burnice (Phaethon aethereus) i Audubonove burnice (Puffinus lherminieri).[42] Populacija crvenokljune burnice na Sabi procijenjena je na oko 1.200–1.500 gnijezdećih parova, dok se populacija Audubonove burnice procjenjuje na oko 1.000 jedinki.[43] Obje vrste ugrožene su pritiskom alohtonih predatora, posebno mačaka i štakora, koji mogu plijeniti jaja i mladunce.[42]

Morski ekosistem

[uredi | uredi izvor]

Morski ekosistem oko Sabe jedno je od najvažnijih prirodnih bogatstava ostrva. Nacionalni pomorski park Sabe osnovan je 1987. radi očuvanja i upravljanja morskim resursima ostrva. Park obuhvata morske vode oko cijelog ostrva, od linije visoke vode do dubine od 60m, uključujući morsko dno i vode iznad njega.[44] U parku se nalaze vulkanske stijene obrasle koraljima, koralni grebeni i podvodne stijene poznate kao Pinnacles, kao i brojna druga morska staništa. Ekološkim istraživanjima u parku zabilježeno je više od 150 vrsta riba, uključujući brojne vrste grebenskih i pelagičnih riba, kao i pet vrsta morskih pasa.[44]

Jugozapadno od Sabe nalazi se Saba Bank, velika potpuno potopljena podmorska platforma koja se izdiže oko 1.000m iznad okolnog morskog dna. Površina Saba Banka iznosi približno 2.600 km2, a područje se smatra najvećim podmorskim atolom u Atlantskom okeanu i jednim od najvećih atola na svijetu.[45][46]

Saba Bank je 2010. proglašen nacionalnim parkom, a 2012. službeno je priznat kao nacionalni park Kraljevine Nizozemske.[45] Iste godine Međunarodna pomorska organizacija proglasila je Saba Bank posebno osjetljivim morskim područjem, uz mjere zaštite koje uključuju zabranu sidrenja i područje koje brodovi tonaže 300 bruto tona i veće trebaju izbjegavati.[47][48] Saba Bank je također identifikovan kao ekološki ili biološki značajno morsko područje u okviru Konvencije o biološkoj raznolikosti.[49]

Biološka raznolikost Saba Banka izuzetno je velika. Istraživanjem provedenim 2006. i 2007. zabilježeno je 270 vrsta riba, dok su istraživači procijenili da bi stvarni broj mogao iznositi između 320 i 411 vrsta.[46] Na području Saba Banka zabilježene su i brojne vrste tvrdih koralja, spužvi, morskih algi, morskih kornjača, morskih pasa kao i više od 20 vrsta kitova i delfina. Područje je posebno važno za grbave kitove, koji ga koriste kao područje razmnožavanja i okota.[45]

Zaštita prirode

[uredi | uredi izvor]

Zaštita prirode na Sabi obuhvata kopnena i morska zaštićena područja. Nacionalni park "Mount Scenery" osnovan je 2018. i obuhvata sjeverni dio ostrva, kao i područje oko vrha Mount Scenery iznad 550 m nadmorske visine. Površina parka iznosi oko 3,42 km², odnosno približno 26% ukupne površine Sabe.[36][50] Park obuhvata strme padine, jaruge, stijene i šumska staništa, uključujući područja bogata endemskom florom i faunom.[36] Njime upravlja Saba Conservation Foundation, dok je za zaštitu arheološke baštine unutar parka nadležan Saba Archaeological Center.[50] Iako je područje zaštićeno, vlasnicima zemljišta zadržana su njihova prava, a u parku je dopuštena mala, održiva poljoprivredna proizvodnja na privatnim posjedima.[36]

Sistem zaštićenih područja povezan sa Sabom obuhvata Saba National Marine Park, Mount Scenery National Park i Saba Bank National Park.[51] Ova područja štite različite kopnene i morske ekosisteme, uključujući šume, vulkanske padine, koralne grebene i druga morska staništa. Zaštita prirode zasniva se na očuvanju biološke raznolikosti i održivom upravljanju prirodnim resursima, uz istovremeno omogućavanje određenih tradicionalnih i održivih aktivnosti.[52]

Zaštita prirode na Sabi dio je šire politike očuvanja biološke raznolikosti Karipske Nizozemske. Mala površina ostrva i ograničene populacije pojedinih vrsta čine ekosisteme posebno osjetljivim na gubitak i fragmentaciju staništa, alohtone invazivne vrste i posljedice klimatskih promjena.[52]

Vlada i uprava

[uredi | uredi izvor]
Image
Zgrada vlade Sabe

Ustavni status i odnos s Nizozemskom

[uredi | uredi izvor]

Saba je od 10. oktobra 2010, nakon raspuštanja Nizozemskih Antila, jedno od tri javna tijela Nizozemske u Karipskoj Nizozemskoj, zajedno s Bonaireom i Sint Eustatiusom. Ova tri ostrva dio su Nizozemske, ali nisu uključena ni u jednu nizozemsku pokrajinu. Njihov položaj uređen je posebnim zakonodavstvom, uključujući Zakon o javnim tijelima Bonairea, Sint Eustatiusa i Sabe (nizozemski: Wet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba, WOLBES).[53][54]

Ustavni položaj Sabe razlikuje se od položaja općina u evropskom dijelu Nizozemske. Javna tijela Karipske Nizozemske imaju nadležnosti slične općinskim, ali istovremeno obavljaju i određene funkcije koje su u evropskom dijelu Nizozemske povezane s pokrajinskim nivoom vlasti. Zbog toga se u službenim dokumentima koristi izraz "javno tijelo", iako se za njih često koristi i naziv "posebna općina".[55]

Upravljanje Sabe podijeljeno je između lokalne vlasti javnog tijela i centralne vlasti Nizozemske. Lokalna vlast odgovorna je za pitanja koja su joj povjerena zakonom, dok nizozemska centralna vlast na ostrvu obavlja državne funkcije. Nacionalni ured za Karipsku Nizozemsku (nizozemski: Rijksdienst Caribisch Nederland) izvršava zadatke centralne vlasti na Sabi, Bonaireu i Sint Eustatiusu.[53]

Vezu između centralne vlasti Nizozemske i tri javna tijela predstavlja kraljevski predstavnik za Bonaire, Sint Eustatius i Sabu (nizozemski: Rijksvertegenwoordiger voor de openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba). Njegova je uloga povezivanje centralne vlasti u Hagu s lokalnim vlastima na tri ostrva kao i informisanje nadležnih ministara o razvoju događaja u Karipskoj Nizozemskoj.[53]

Lokalna uprava

[uredi | uredi izvor]

Lokalnu vlast Sabe čine Ostrvsko vijeće i Izvršno vijeće. Ostrvsko vijeće predstavlja stanovnike Sabe i nadzire rad Izvršnog vijeća, dok je Izvršno vijeće odgovorno za svakodnevno upravljanje javnim tijelom. Izvršno vijeće provodi odluke Ostrvskog vijeća, ali u okviru zakonom utvrđenih nadležnosti donosi i vlastite odluke, između ostalog o građevinskim dozvolama i dodjeli ugovora.[53]

Ostrvsko vijeće ima pet članova koji se biraju neposredno na četverogodišnji mandat. U sazivu izabranom za period 2023–2027. članovi vijeća su Vito Charles, Julio Every, Saskia Matthew, Rolando Wilson i Else Peterson.[56]

Izvršno vijeće čine ostrvski guverner kao predsjedavajući i dva komesara koje bira Ostrvsko vijeće. Komesari se biraju na četverogodišnji mandat koji je usklađen s mandatom Ostrvskog vijeća. U aktuelnom sazivu komesari su Bruce Zagers i Eviton Heyliger.[57]

Rad lokalne uprave podržava službenička organizacija na čelu s otočnim sekretarom. Otočni sekretar odgovoran je za provođenje politika, administrativno funkcionisanje javnog tijela i koordinaciju rada službi. Od 2026. tu funkciju obavlja Bram Streppel.[58]

Izbori i političko predstavljanje

[uredi | uredi izvor]

Članovi Ostrvskog vijeća biraju se na neposrednim lokalnim izborima. Stanovnici Sabe koji imaju biračko pravo učestvuju i na izborima za Predstavnički dom Nizozemske.[53]

Nizozemski državljani s prebivalištem na Sabi imaju pravo glasati na izborima za Izborni kolegij Sabe za Senat Nizozemske. Članovi tog kolegija učestvuju u izboru članova Senata zajedno s izbornim kolegijima Bonairea i Sint Eustatiusa te Izbornim kolegijem za Nizozemce koji žive izvan Nizozemske.[59]

U augustu 2025. nizozemska vlada odobrila je prijedlog povećanja broja članova lokalnih vijeća i komesara na javnim tijelima Karipske Nizozemske. Prema prijedlogu, broj članova Ostrvskog vijeća Sabe povećao bi se s pet na sedam počevši od lokalnih izbora zakazanih za 17. mart 2027, dok bi se broj komesara povećao s dva na tri. Promjena je dio šire predložene izmjene WOLBES-a i FinBES-a.[60]

Guverner

[uredi | uredi izvor]

Guverner javnog tijela Sabe predsjedava Ostrvskim i Izvršnim vijećem. Imenuje ga kralj Nizozemske na šestogodišnji mandat, uz mogućnost ponovnog imenovanja. Guverner nije član vijeća izabran na lokalnim izborima, nego predstavlja posebnu funkciju u sistemu javnog tijela.[61]

Guverner je, između ostalog, odgovoran za javni red i sigurnost, upravljanje u kriznim situacijama, civilni registar i izbore, kadrovska pitanja i organizaciju javne uprave, kao i za komunikaciju i digitalizaciju. U okviru svoje funkcije predstavlja javno tijelo i osigurava koordinaciju između različitih dijelova lokalne uprave.[61][61]

Jonathan G. A. Johnson bio je ostrvski guverner od 2008. do 30. juna 2026, čime je na toj funkciji proveo 18 godina. Prilikom odlaska s dužnosti odlikovan je titulom viteza Oranško-nasauškog reda za svoj doprinos Sabi.[62][63]

Od 1. jula 2026. funkciju ostrvskog guvernera obavlja Jocelyn Levenstone, koji je rođen na Sabi. Prije imenovanja bio je direktor Službe za imigraciju i graničnu zaštitu Sint Maartena od 2023. do početka 2026, a prethodno je od 2018. do 2023. bio rukovodilac ispostave Obalske straže Nizozemskog Kraljevstva na Sint Maartenu. Zakletvu je položio 9. jula 2026.[64][65]

Javna uprava

[uredi | uredi izvor]

Službenička organizacija javnog tijela Sabe provodi odluke lokalne vlasti i pruža administrativne i stručne usluge stanovništvu. Od 1. januara 2026. javna uprava djeluje u reorganizovanoj strukturi koja je uvedena radi jačanja rukovođenja, koordinacije i efikasnosti rada. Nova organizacija zasniva se na četiri glavna područja djelovanja, kojima rukovode voditelji domena.[66]

U okviru javne uprave djeluju službe nadležne za civilni registar, izbore, javnu sigurnost, finansije, infrastrukturu, prostorno uređenje, javne radove, turizam, poljoprivredu, upravljanje otpadom, vodne resurse, zdravstvo, obrazovanje, kulturu i druge javne poslove. Administrativni rad lokalne vlasti uključuje i pripremu sjednica Ostrvskog vijeća, objavljivanje odluka i omogućavanje uvida javnosti u rad vijeća.[67]

Javne sjednice Ostrvskog vijeća i dokumenti povezani s njegovim radom dostupni su javnosti, dok se odluke Izvršnog vijeća objavljuju u službenim evidencijama javnog tijela. Time je lokalna uprava podložna političkom nadzoru Ostrvskog vijeća i javnom uvidu u svoj rad.[68]

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]
Image
Dobna i spolna piramida Sabe, 2023.

Prema podacima Nizozemskog zavoda za statistiku (CBS), Saba je 1. januara 2025. imala 2.158 stanovnika, što je 98 stanovnika, odnosno oko 5%, više nego godinu ranije. Rast stanovništva posljedica je prvenstveno migracija: tokom 2024. na ostrvo su doselile 213 osobe, dok su ga napustile 105 osobe. Prirodni priraštaj bio je mali, s 12 rođenih i 11 umrlih.[5]

Stanovništvo Sabe karakteriše visok udio doseljenog stanovništva. Prema podacima CBS-a, samo 22% stanovnika 2025. bilo je rođeno na Sabi. Na ostrvu su 2025. živjeli državljani 48 različitih država, što odražava njegovu posebnu demografsku raznolikost u odnosu na malu ukupnu populaciju.[69]

Zbog malog broja stanovnika i historijske izolovanosti ostrva razvila se relativno mala grupa starosjedilačkih porodica. Prezimena Hassell, Johnson i Every među najčešćim su prezimenima na Sabi i nosi ih više od 30% stanovništva. Istraživanja demografske i genetičke historije ostrva povezuju ovu pojavu s dugotrajnom endogamijom i ograničenom veličinom lokalne populacije.[70]

Savremena populacija Sabe rezultat je višestoljetnih migracija i miješanja stanovništva različitog evropskog i afričkog porijekla. Historijski razvoj stanovništva bio je povezan s evropskom kolonizacijom Kariba, doseljavanjem evropskih stanovnika i prisustvom porobljenih Afrikanaca. Zbog nedostatka pouzdanih savremenih statističkih podataka o etničkom sastavu stanovništva, demografska struktura Sabe prikladnije se opisuje podacima o mjestu rođenja, državljanstvu i jezicima nego kategorijama etničke pripadnosti.[5][70]

Značajan dio privremenog i doseljenog stanovništva čine studenti i zaposleni povezani sa Medicinskim fakultetom Univerziteta na Sabi. Medicinski fakultet privlači studente iz različitih zemalja, što dodatno doprinosi međunarodnom karakteru stanovništva ostrva.[71]

Jezici

[uredi | uredi izvor]

Nizozemski i engleski jezik službeni su jezici na Sabi. Engleski je dominantan jezik svakodnevne komunikacije i obrazovanja, dok se nizozemski prvenstveno koristi u službenim i administrativnim poslovima. Na ostrvu se govori i španski, kao i drugi jezici, što je povezano s međunarodnim sastavom stanovništva.[72]

Glavni jezici stanovnika Sabe (2021)[73]
Jezik Udio
Engleski 83,3%
Španski 9,9%
Nizozemski 4,1%
Ostali 2,5%
Jezici kojima govore stanovnici Sabe (2021)[74]
Jezik Udio
Engleski 97,6%
Nizozemski 33,0%
Španski 31,8%
Ostali 14,0%
Papiamentu 12,3%

Prema podacima iz 2021, na Sabi je zabilježen visok stepen višejezičnosti: 57,3% stanovnika starijih od 15 godina izjavilo je da govori više od jednog jezika. Budući da je ispitanicima bilo omogućeno da navedu više jezika, udjeli u drugoj tabeli ne zbrajaju se do 100%.[74]

Engleski je jezik nastave u školama na Sabi. Prema važećim propisima, nastava i ispiti u srednjoj školi izvode se na engleskom jeziku, dok je nizozemski obavezan predmet po nastavnom planu i programu.[75]

Sabanski engleski

[uredi | uredi izvor]

Sabanski engleski jezik lokalna je varijanta engleskog jezika koja se razvila na Sabi. Riječ je o lokalnom govornom obliku engleskog koji se historijski razvijao u relativno izolovanoj ostrvskoj zajednici i pod utjecajem različitih jezičnih tradicija Kariba. U lingvističkoj literaturi opisivan je kao varijanta djevičanskog kreolskog engleskog jezika, koja je vremenom prošla kroz proces dekreolizacije.

Sabanski engleski i dalje je dio svakodnevne govorne kulture stanovništva, dok se u formalnom obrazovanju i službenoj komunikaciji koristi standardni engleski jezik. Prvi rječnik posvećen sabanskom engleskom, A Lee Chip: A Dictionary and Study of Saban English, objavljen je 2016. Rječnik je sastavio Theodore R. Johnson, uz gramatičke i izgovorne priloge Caroline Myrick.[76]

Religija

[uredi | uredi izvor]

Većina stanovništva Sabe izjašnjava se kao kršćani, a rimokatoličanstvo predstavlja najveću pojedinačnu vjersku pripadnost. Prema podacima Statistike Nizozemske (CBS) iz 2021, 79,6% stanovnika Sabe starijih od 15 godina pripadalo je nekoj vjerskoj zajednici ili grupi, dok se 20,4% izjasnilo da ne pripada nijednoj religiji.[77] CBS je ove podatke ponovno objavio u svom pregledu Karipskih Nizozemskih ostrva iz 2025.[78]

Vjerska pripadnost stanovnika Sabe (2021)[77]
Vjerska pripadnost Udio
Rimokatolici 50,1%
Anglikanci 8,9%
Pentekostalci 6,7%
Adventisti 3,6%
Evangelici 2,4%
Ostali 7,9%
Bez religije 20,4%
Image
Crkva "Kraljice Svete Krunice" u Zions Hillu

Najstarija zabilježena crkvena zgrada na Sabi je Hrišćanska crkva u The Bottomu, povezana s Anglikanskom crkvom. Crkva je dobila dozvolu za izgradnju 1777, nakon čega je na podignuta crkvena zgrada. Obnovljena je nakon oštećenja u uraganu, a tačna godina prvobitne izgradnje nije poznata.[79]

Katolička crkva počela je trajno djelovati na Sabi tek u 19. stoljeću. Apostolski prefekt Martinus Niewindt posjetio je ostrvo 1836, a u junu iste godine održana je prva zabilježena rimokatolička misa na Sabi. Tom prilikom obavljeno je i nekoliko krštenja.[80] Katolička crkva je tokom druge polovine 19. stoljeća postepeno širila svoju prisutnost na ostrvu. Crkva Preobraćenja sv. Pavla u Windwardsideu podignuta je 1860. i jedna je od najstarijih katoličkih crkava na Sabi.[81]

Tokom 19. stoljeća na Sabi su se razvile i druge protestantske zajednice. Anglikanska zajednica ostala je značajna, ali je njen udio tokom vremena opadao nakon širenja rimokatoličanstva. U Windwardsideu je krajem 19. stoljeća izgrađena Crkva Svete Trojice, dok je u The Bottomu istovremeno razvijana katolička crkvena infrastruktura.[82]

U savremenom periodu na Sabi djeluju različite kršćanske zajednice, uključujući rimokatolike, anglikance, pentekostalce, adventiste i evangelike. Prema podacima CBS-a, rimokatoličanstvo je i 2021. bilo uvjerljivo najveća pojedinačna vjerska pripadnost na ostrvu.[78]

Jehovini svjedoci prisutni su na Sabi od 1952, kada su prvi misionari stigli na ostrvo i nekoliko dana propovijedali. Organizacija navodi da je njena zajednica na Sabi nastavila djelovati tokom narednih decenija, uključujući djelovanje u Windwardsideu. Podaci o broju Jehovinih svjedoka koje objavljuje sama organizacija nisu dio službene statistike CBS-a o vjerskoj pripadnosti stanovništva, pa se ne uključuju u demografsku tabelu.[83]

Zdravstvo

[uredi | uredi izvor]

Zdravstvenu zaštitu na Sabi pruža Fondacija "Saba Cares", koja upravlja Medicinskim centarom "A. M. Edwards" u The Bottomu. Zdravstveni centar osnovan je 1980, a nakon ustavne reforme 2010. zdravstvena zaštita na Sabi prešla je u sistem zdravstvene zaštite Karipskih Nizozemskih ostrva pod nadležnošću nizozemskog Ministarstva zdravstva, socijalne skrbi i sporta. Fondacija za zdravstvenu zaštitu Sabe je preuzela djelatnosti i osoblje medicinskog centra 2011, a 2021. spojila se s Dobrotvornom fondacijom "Saba", koja je upravljala ustanovom za brigu o starijim osobama, čime je nastala Fondacija "Saba Cares".[84]

Medicinski centar "A. M. Edwards" pruža primarnu i hitnu zdravstvenu zaštitu, a hitna služba dostupna je 24 sata dnevno. U centru djeluju ljekari, pomoćnici ljekara i medicinske sestre, dok ljekari specijalisti i drugi zdravstveni stručnjaci povremeno dolaze na konsultacije. Medicinski centar ima stacionarni odjel za pacijente kojima je potrebno bolničko liječenje, kao i radiološku i ultrazvučnu dijagnostiku.[85][86]

Stacionarni odjel omogućava liječenje i praćenje pacijenata s internim, srčanim, plućnim i infektivnim bolestima, kao i rehabilitaciju, palijativnu njegu i posmatranje pacijenata. Odjel raspolaže s četiri sobe, uključujući muški i ženski višekrevetni odjel, privatnu i izolacijsku sobu.[87]

U okviru medicinskog centra djeluje i laboratorija koja obavlja širok raspon kliničkih analiza. Dio složenijih analiza šalje se u laboratorije na Sint Maartenu, dok se na Sabi obavlja većina osnovnih laboratorijskih pretraga. Za pacijente koji zbog bolesti ili invaliditeta ne mogu doći u laboratoriju dostupno je i uzimanje uzoraka u njihovom domu.[88]

Saba Cares pruža i kućnu zdravstvenu njegu, uključujući sestrinsku skrb u domu pacijenta. U okviru organizacije djeluje i ustanova za dugotrajnu njegu poznata kao "The Home", namijenjena starijim osobama, osobama s invaliditetom i drugim stanovnicima kojima je potrebna dugotrajna podrška.[84][86]

Zbog malog broja stanovnika i ograničenog raspona specijalističke zdravstvene zaštite, pacijenti sa Sabe kojima je potrebno liječenje koje nije dostupno na ostrvu upućuju se u zdravstvene ustanove izvan Sabe. Najveći broj takvih upućivanja sa Sabe usmjeren je prema Sint Maartenu, dok se, zavisno od vrste liječenja, pacijenti upućuju i na Curaçao, Arubu, u Kolumbiju ili Nizozemsku.[89] Od 2022. postoji mogućnost direktnog upućivanja pacijenata sa Sabe u Medicinski centar "Sveti Martin" putem njegovog Međunarodnog ureda za pacijente, dok logistiku putovanja, smještaja i naknada organizuje Ministarstvo zdravlja, blagostanja i sporta Nizozemske.[90]

Zdravstvena infrastruktura na Sabi se dalje razvija. Tokom 2025. pokrenut je rad na budućoj zdravstvenoj infrastrukturi Karipskih Nizozemskih ostrva, dok je u maju 2026. obilježena važna faza izgradnje budućeg kampusa "Saba Cares" u The Bottomu. Novi kampus treba objediniti i unaprijediti zdravstvene i socijalne usluge na ostrvu.[91][92]

Saba ima hiperbaričnu komoru u Fort Bayu, koja služi za hitno liječenje ronilačkih povreda, posebno dekompresijske bolesti. Komora se nalazi u objektu Fondacije za zaštitu prirode Sabe, a njena dostupnost predstavlja važan dio sigurnosne infrastrukture za ronjenje na ostrvu.[93][94]

Prava LGBTQ osoba

[uredi | uredi izvor]

Na Sabi, kao i na Bonaireu i Sint Eustatiusu, brak je zakonski omogućen istopolnim parovima,[95] 10. oktobra 2012, stupanjem na snagu izmjena zakonodavstva kojima je bračno pravo prošireno na istospolne parove.[96]

Prvi istospolni brak na Sabi sklopljen je 4. decembra 2012. između dvojice muškaraca, jednog državljanina Nizozemske i jednog državljanina Venezuele. Obojica su u to vrijeme živjela na Arubi, gdje istospolni brak tada nije bio moguć.[97][98]

Privreda

[uredi | uredi izvor]

Američki dolar je službeno sredstvo plaćanja na Sabi od 1. januara 2011, kada je zamijenio nizozemsko-antilski gulden. Američki dolar je službeno sredstvo plaćanja na svim ostrvima Karipske Nizozemske.[99]

Prema podacima Statistike Nizozemske (CBS), bruto domaći proizvod Sabe iznosio je 46 miliona američkih dolara 2021, dok je BDP po stanovniku iznosio oko 24.000 dolara. CBS ne objavljuje podatke o strukturi bruto dodane vrijednosti po privrednim djelatnostima za Sabu zbog pravila o povjerljivosti.[99]

Poljoprivreda

[uredi | uredi izvor]

Poljoprivreda na Sabi uglavnom je malog obima i obuhvata uzgoj stoke, povrća i drugih prehrambenih kultura. Tradicionalne poljoprivredne terase i zemljišta koja su se ranije koristila za uzgoj danas su uglavnom napušteni, iako se na području Nacionalnog parka "Mount Scenery" i dalje podržava mala i održiva poljoprivreda.[31]

Lokalna vlast nastoji dodatno poticati razvoj poljoprivrede. Među predloženim izmjenama poreskog zakonodavstva za Karipsku Nizozemsku, koje bi trebale stupiti na snagu 2027, predviđena su oslobađanja od određenih poreza za robu namijenjenu poljoprivredi i za prijenos vlasništva nad obradivim zemljištem koje se koristi u poljoprivredne svrhe.[100]

Saba je poznata i po tradicionalnoj izradi čipke, poznatoj kao Saba lace ili "Španski rad", tehnikom vezivanja s izvlačenjem niti, koji se i danas praktikuje na ostrvu.

Turizam

[uredi | uredi izvor]
Image
Aerodrom "Juancho E. Yrausquin" na području Flat Pointa

Turizam ima važnu ulogu u privredi Sabe i predstavlja jedno od glavnih područja njenog ekonomskog razvoja. Prema Strateškom planu razvoja turizma za period 2023–2028, turizam je 2021. činio oko 24% privrede otoka, a plan predviđa povećanje tog udjela na 35%.[101] Plan razvoja turizma naglašava da se budući razvoj treba zasnivati na ograničenom i održivom rastu turizma, zaštiti prirodnih i kulturnih resursa te povećanju ekonomskih koristi za lokalno stanovništvo.[102]

Prema podacima Statistike Nizozemske (CBS), 2023. na Sabu je avionom stiglo oko 5.700 nerezidentnih posjetioca, što je bilo 16% više nego 2022. Ovaj podatak odnosi se na zračne dolaske i ne predstavlja ukupan broj turista na ostrvu: statistika uključuje i jednodnevne posjetioce te osobe koje dolaze iz poslovnih, zdravstvenih i drugih razloga, dok posjetioci koji na Sabu dolaze morskim putem nisu uključeni.[103]

CBS odvojeno prati i putnike koji na Sabu dolaze trajektom. Prema najnovijim dostupnim podacima, zabilježeno je oko 8.600 putnika trajektom 2023, 7.500 u 2024. i 5.550 u 2025. U prvom tromjesečju 2026. zabilježeno je dodatnih 1.550 putnika.[104] Ovi podaci odnose se na sve putnike koji trajektom putuju između luka, uključujući stanovnike i nerezidente, pa se ne mogu izjednačiti s brojem turista niti jednostavno sabrati s podacima o zračnim dolascima.[104]

Saba se promoviše kao "Netaknuta kraljica Kariba", a turistička ponuda uglavnom se zasniva na prirodnim i kulturnim karakteristikama ostrva. Posebno su razvijeni ekoturizam, ronjenje, planinarenje i pješačenje, dok turistička ponuda obuhvata i ronjenje na dah s maskom i disaljkom, jedrenje, tradicionalne zanate i kulturne sadržaje.[105]

Aerodrom "Juancho E. Yrausquin" povezan je redovnim letovima sa Sint Maartenom. Prijevoz između Sabe i Sint Maartena prvenstveno obavlja kompanija Winair.[106]

Pomorska povezanost Sabe s okolnim otocima posljednjih je godina prolazila kroz promjene. Kompanija "Makana Ferry Service" i dalje osigurava regionalnu trajektnu vezu, dok je usluga kompanije "Edge Ferry" prema Sabi obustavljena nakon prodaje broda Edge II u aprilu [107]

U martu 2026. Saba i Sint Eustatius sklopili su s kompanijom Makana Ferry Service ugovor o javnoj obavezi pružanja usluge, čiji je cilj poboljšanje pouzdanosti i pristupačnosti regionalnog trajektnog saobraćaja. Nove, niže cijene karata stupile su na snagu 15. aprila 2026.[108]

Prirodna baština predstavlja osnovu velikog dijela turističke ponude Sabe. Nacionalni morski park "Saba" posebno je značajan za ronilački turizam. Ekološka istraživanja u vodama parka zabilježila su više od 150 vrsta riba, dok su među najpoznatijim ronilačkim lokalitetima Pinnacles, grupa podmorskih vulkanskih stijena koje se izdižu iz dubokog mora do približno 30 m ispod površine.[109][110]

Vode oko Sabe zaštićene su u okviru Nacionalnog morskog parka "Saba", osnovanog 1987, čiji je cilj očuvanje morskih ekosistema i održivo upravljanje morskim resursima. Ograničenja ribolova i sidrenja, kao i edukacija ronioca o pravilima zaštite, doprinijeli su očuvanju bogatstva morskog života u parku.[109]

Transport

[uredi | uredi izvor]
Image
Pogled na naselje Windwardside s Mount Sceneryja

Saobraćajna infrastruktura Sabe prilagođena je strmom i planinskom reljefu otoka. Cestovni saobraćaj povezan je glavnom saobraćajnicom između naselja i područje Fort Baya. Izgradnju ceste pokrenuo je Josephus Lambert "Lambee" Hassell, stanovnik Sabe koji je, nakon što su nizozemski i švicarski inženjeri procijenili da je zbog zahtjevnog reljefa takvu cestu praktično nemoguće izgraditi, završio dopisni kurs građevinarstva i organizovao njenu izgradnju uz pomoć lokalnog stanovništva.[111] Radovi su započeli 1938, bez upotrebe teške mehanizacije, a prva dionica od Fort Baya do naselja The Bottom završena je i otvorena 1943. Dionica do Windwardsidea i St. John'sa otvorena je 1951, dok je cesta završena 1958. izgradnjom dionice prema području Flat Pointa, gdje će kasnije biti izgrađen aerodrom.[111]

Aerodrom "Juancho E. Yrausquin" nalazi se na području Flat Pointa. Aerodrom ima pistu dugu oko 400 m, smještenu na uskom ravnom području između mora i strmih padina. Zbog izrazito kratke piste i zahtjevnog prilaza namijenjen je prvenstveno manjim avionima sposobnim za kratko polijetanje i slijetanje, a koriste ga i helikopteri. Javno tijelo Sabe navodi ga kao aerodrom s najkraćom komercijalnom pistom na svijetu.[112]

Prvi avion sletio je na Sabu 1959, a aerodrom je otvoren 1963, čime je uspostavljena redovna zračna veza sa Sint Maartenom.[111]

Pomorski saobraćaj odvija se preko Fort Baya, glavne luke Sabe. Izgradnja luke završena je 1972, čime je omogućeno sigurnije pristajanje ribarskih, jedriličarskih i ronilačkih plovila te je stvoren važan preduslov za razvoj turizma.[111]

Jedna od historijski najvažnijih pješačkih komunikacija je The Ladder, strma staza koja povezuje obalu kod Ladder Baya s naseljem The Bottom. Prije izgradnje luke u Fort Bayu predstavljala je glavnu vezu između obale i naselja. Roba i druge potrepštine koje su dopremane brodovima prenošene su tim putem ručno ili uz pomoć magaraca.[113] Danas je The Ladder popularna turistička pješačka staza.

Na Sabi postoji i sistem javnog autobusnog prijevoza "Island Express". Usluga je pokrenuta u oktobru 2024, a drugo vozilo uvedeno je u februaru 2025. radi proširenja javnog prijevoza.[114] Prema aktuelnom rasporedu, "Island Express" saobraća na dvije glavne rute koje povezuju The Bottom, Windwardside i Lower Hells Gate. Na pojedinim područjima, uključujući Fort Bay i The Level, prijevoz je dostupan na zahtjev.[115][116]

Pored javnog autobusa, na ostrvu djeluju i lokalne taksi službe koje prevoze stanovnike i posjetioce između aerodroma, luke i naselja.[117]

Energija

[uredi | uredi izvor]

Saba je tradicionalno bila zavisna od uvoza fosilnih goriva za proizvodnju električne energije, zbog čega su troškovi električne energije osjetljivi na promjene cijena goriva na svjetskom tržištu. Električnu energiju na ostrvu proizvodi i distribuira Kompanija "Saba Electric" (SEC), koja upravlja elektranom i elektroenergetskom mrežom Sabe.[118]

Saba posljednjih godina povećava udio obnovljivih izvora energije, prvenstveno sunčeve energije. Prva solarna elektrana počela je raditi u februaru 2018, a druga u februaru 2019. Obje su opremljene baterijskim sistemima za skladištenje energije. U periodima dovoljne osunčanosti solarne elektrane mogu napajati cijelo ostrvo električnom energijom tokom većeg dijela dnevnih sati, dok se dizel-generatori uključuju kada solarna proizvodnja i uskladištena energija nisu dovoljni za podmirivanje potražnje.[119]

Prema podacima Statistike Nizozemske (CBS), na Sabi je 2024. proizvedeno ukupno 10,0 miliona kWh električne energije. Od toga je 3,0 miliona kWh proizvedeno u solarnim elektranama, dok je 7,0 miliona kWh proizvedeno iz fosilnih goriva. Obnovljivi izvori tako su činili oko 30% ukupne proizvodnje električne energije.[120]

U odnosu na početak razvoja solarne energije, udio obnovljivih izvora znatno je povećan. Godine 2016. obnovljivi izvori činili su manje od 1% proizvodnje električne energije, dok je njihov udio 2021. dosegao 36%. Nakon toga proizvodnja iz solarnih elektrana varirala je, pa je 2023. činila nešto više od trećine, a 2024. oko 30% ukupne proizvodnje.[121]

Daljnje povećanje udjela obnovljive energije predviđeno je trećom fazom razvoja energetskog sistema. U decembru 2025. kompanija "Saba Electric" potpisala je ugovor za realizaciju projekta "Renewable Energy Phase III", kojim je predviđena izgradnja dodatne solarne fotonaponske elektrane i sistema za skladištenje energije. Projekt ima cilj povećati udio obnovljive energije na najmanje 65% ukupne potrošnje električne energije na Sabi. Početak izgradnje planiran je za 2026, a završetak i puštanje sistema u rad za sredinu 2027.[122] Projekt obuhvata približno 3 MWp novih solarnih kapaciteta i baterijski sistem kapaciteta 8 MWh.[123]

Razvoj obnovljivih izvora dio je šire energetske politike čiji su ciljevi smanjenje zavisnosti od uvoznih fosilnih goriva, povećanje pouzdanosti snabdijevanja i smanjenje troškova električne energije. U okviru jačanja otpornosti elektroenergetskog sistema, veliki dio električne mreže na Sabi položen je pod zemlju kako bi bio bolje zaštićen od uragana i drugih ekstremnih vremenskih pojava.[123]

Siromaštvo

[uredi | uredi izvor]

Siromaštvo je jedan od društveno-ekonomskih izazova Sabe i povezano je s visokim troškovima života, ograničenom ponudom stanovanja i visokim troškovima uvoza roba. Prema istraživanju o troškovima života koje je za javno tijelo Sabe 2024. izradio Ekonomski biro Amsterdama, opći nivo cijena na Sabi bio je oko 6% viši nego na Sint Eustatiusu i 18% viši nego na Bonaireu, dok su cijene u supermarketima bile oko 30% više nego na Sint Maartenu. Između 2010. i 2023. opći nivo cijena na Sabi porastao je za 34,5%, a cijene hrane i bezalkoholnih pića za 52,5%.[124]

Prema podacima Statistika Nizozemske (CBS), 2024. je 26% stanovništva Sabe živjelo u siromaštvu, u odnosu na 33% godinu ranije. Među djecom mlađom od 18 godina stopa siromaštva iznosila je 32%, u odnosu na 42% 2023. Podaci za 2024. su preliminarni.[125]

Siromaštvo na Sabi nije ograničeno samo na domaćinstva koja žive od socijalne pomoći. Prema podacima Statistike Holandije (CBS), čak 22% zaposlenih stanovnika Sabe živjelo je u siromaštvu 2024, dok su 78% siromašnih činile osobe čiji je glavni izvor prihoda bio rad. Ipak, onima koji su živjeli u siromaštvu u prosjeku je nedostajalo 23% sredstava do službenog praga siromaštva.[125]

Iako je stopa siromaštva smanjena, dio stanovništva ostaje u neposrednoj blizini praga siromaštva. CBS je za 2024. procijenio da je dodatnih 13% stanovnika Sabe imalo prihod do 25% iznad praga siromaštva, što ukazuje na ekonomsku ranjivost dijela stanovništva.[125]

Stanovanje predstavlja jedan od važnih aspekata problema. Zbog ograničene ponude i visokih tržišnih cijena, domaćinstvima s niskim i srednjim prihodima teško je pronaći odgovarajući smještaj. Javno tijelo sabe je 2025. pripremalo uvođenje sistema vrednovanja stambenih jedinica, nezavisnog odbora za najamnine i programa pomoći pri plaćanju najamnine za domaćinstva s niskim prihodima.[126] U martu 2026. pokrenuto je i istraživanje potreba stanovništva za pristupačnim stanovanjem, posebno za domaćinstva koja ne ispunjavaju uslove za pomoć namijenjenu stanovnicima s najnižim prihodima, ali istovremeno ne mogu priuštiti stanovanje po tržišnim cijenama.[127]

Visoki troškovi hrane povezani su s malim tržištem, udaljenošću ostrva i zavisnošću od uvoza. Istraživanje o troškovima života utvrdilo je da na cijene utječu veličina lokalnog tržišta, ograničena konkurencija i troškovi transporta i snabdijevanja.[124] Zbog toga se posljednjih godina razvijaju programi usmjereni na povećanje lokalne proizvodnje hrane i prehrambene sigurnosti. Hidroponska farma Sabe proširena je 2024, a njeno redovno poslovanje započelo je 2025. Projekt je usmjeren na povećanje dostupnosti lokalno proizvedene svježe hrane i smanjenje zavisnosti od uvoza.[128]

Obrazovanje

[uredi | uredi izvor]

Na Sabi djeluju osnovna i srednja škola, a obrazovni sistem dio je sistema obrazovanja u Karipskoj Nizozemskoj. Osnovno obrazovanje je organizovano u okviru Osnovne škole "Sacred Heart",[129], a srednje i strukovno obrazovanje u okviru Mješovite srednje škola "Saba" koje se nalazi u naselju St. John's.[130]

Na Sabi se nalazi i Medicinski fakultet Univerziteta na Sabi (SUSOM), međunarodna medicinska visokoškolska ustanova u glavnom naselju The Bottom. Ustanova je osnovana 1992. i izvodi četverogodišnji program za stjecanje zvanja doktora medicine (MD).[131] Prema aktuelnom programu, prvih pet semestara studija osnovnih medicinskih nauka izvodi se u kampusu na Sabi, dok se narednih pet semestara kliničke medicine realizuje kroz kliničke rotacije u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi.[132]

SUSOM je međunarodni medicinski fakultet čiji je program akreditiran od strane Nizozemsko-flamanske organizacije za akreditaciju (NVAO). Prema katalogu ustanove, škola je razvijena u saradnji tadašnje ostrvske uprave Sabe i grupe američkih medicinskih edukatora, a nakon ustavne promjene 2010. dobila je akreditaciju NVAO-a i odobrenje nizozemskog Ministarstva obrazovanja.[133]

Kultura

[uredi | uredi izvor]

Kulturni život Sabe oblikovan je njenom izolovanošću, pomorskom tradicijom, lokalnom zajednicom i historijom kontakata između evropskih, afričkih i drugih karipskih stanovnika. Posebno mjesto u kulturnoj baštini imaju tradicionalni zanati, lokalna gastronomija, muzika i godišnje kulturne manifestacije.

Image
Čipka "Saba" u muzeju "Harry L. Johnson" u naselju Windwardside

Jedan od najprepoznatljivijih tradicionalnih zanata je Čipka "Saba" (Saba Lace), ručno izrađena čipka čija se tradicija na ostrvu razvila krajem 19. stoljeća. Izrada čipke postala je važan izvor prihoda za žene na Sabi, posebno zahvaljujući prodaji i narudžbama iz Sjedinjenih Američkih Država. Tradicija izrade čipke očuvana je i u 21. stoljeću.[134]

Drugi proizvod karakterističan za ostrvo je "Saba Spice" (Sabanski začinjeni liker), alkoholno piće na bazi ruma aromatizirano mješavinom začina. Zajedno sa Saba čipkom predstavlja jedan od prepoznatljivih elemenata lokalne kulturne i zanatske baštine.[134]

Važan dio kulturnog života predstavlja karneval Sabe, koji se održava tokom ljeta i uključuje povorke, muzičke nastupe, takmičenja i druga javna događanja. Manifestacija okuplja stanovnike i posjetioce i predstavlja jedan od najvažnijih godišnjih kulturnih događaja na ostrvu.[135]

Posebno mjesto u kulturnom kalendaru ima Dan Sabe, službeni dan posvećen historiji i kulturnom identitetu otoka. Obilježavanje uključuje kulturne i društvene programe, javne manifestacije, muzičke nastupe i druge aktivnosti. Dan Sabe održava se početkom decembra; 2025. obilježena je 50 godina od prvog Dana Sabe, kao i 40 godina službenog postojanja zastave Sabe.[136][137]

Uz Dan Sabe održavaju se i druga lokalna događanja povezana s kulturnim životom ostrva. Među njima je i tradicionalno ribolovno takmičenje Turnir u ribolovu na ribu vahu na Sabi, koje se održava u okviru obilježavanja Saba Daya i privlači učesnike s okolnih karipskih ostrva.[138]

Image
Igralište na Sabi

Mediji

[uredi | uredi izvor]

Na Sabi djeluje lokalna radio-stanica Voice of Saba, koja emituje na frekvencijama 93,9 MHz FM i 1410 kHz AM.[139] Prema istraživanju o medijskim navikama stanovništva Karipske Nizozemske iz 2026, Voice of Saba imala je najveći doseg među radio-stanicama na Sabi, koji je iznosio 62,5% ispitanika.[140]

Saba News je lokalni internetski informativni portal koji objavljuje vijesti i obavijesti povezane za Sabu, kao i informacije iz drugih dijelova Karipske Nizozemske. Portal također objavljuje lokalne najave, vodič kroz usluge i druge informacije od značaja za stanovništvo.[141] Prema istraživanju medijskih navika objavljenom 2026, Saba-News.com koristilo je 88,5% ispitanika koji posjećuju lokalne informativne internetske stranice, što ga čini najkorištenijim takvim izvorom vijesti na Sabi.[140]

Muzeji

[uredi | uredi izvor]

Muzej Harryja L. Johnsona nalazi se u historijskoj četvrti Windwardsidea, u kući pomorskog kapetana iz 19. stoljeća. U njemu su izložene zbirke iz 19. i početka 20. stoljeća, kao i arheološki predmeti s lokaliteta povezanih s prvim stanovnicima ostrva. Muzej služi i kao centar za prikupljanje i čuvanje dokumentacije o Sabi.[142]

Muzej Major Osmar R. Simmons nalazi se u naselju The Bottom, u porodičnoj kući u kojoj je živio Osmar R. Simmons. Simmons je više od 40 godina radio kao policijski službenik, a tokom života prikupljao je namještaj, predmete iz domaćinstva i različite alate iz 20. stoljeća, koji su danas dio muzejske zbirke.[143]

Centar za baštinu Sabe u Windwardsideu posvećen je očuvanju i predstavljanju kulturne baštine Sabe. Centar organizuje obrazovne i druge aktivnosti povezane s lokalnom historijom, prirodom i tradicionalnim zanatima, uključujući radionice i izložbe.[144]

Sport

[uredi | uredi izvor]

Sportski život na Sabi obuhvata više ekipnih i individualnih sportova. Među zastupljenijim sportovima su nogomet, košarka, odbojka, mali nogomet i softbol. Lokalni sportski programi uključuju takmičenja djece i odraslih, školska takmičenja i međusobne sportske susrete sa susjednim ostrvima.[145]

Na Sabi se održavaju i međuostrvska sportska takmičenja u okviru saradnje Sabe, Sint Eustatiusa i Sint Maartena. Tokom 2024. održani su programi u fudbalu, košarci, odbojci i drugim sportovima, dok su sportske aktivnosti uključivale i dječije plivanje i učešće sabanskih sportista na Specijalnoj olimpijadi u Nizozemskoj.[146]

Saba ima i sportske događaje povezane s lokalnim praznicima. U okviru obilježavanja Dana Sabe održavaju se, između ostalog, takmičenje "Turnir u ribolovu na ribu vahu na Sabi", "Utrka od mora do Sceneryja" i šetnja i trka na pisti aerodroma.[147]

Mjesta

[uredi | uredi izvor]

Naselja

[uredi | uredi izvor]
  • The Bottom – glavni grad i administrativni centar Sabe
  • Windwardside – naselje i turistički centar ostrva
  • Zion's Hill – naselje poznato i pod historijskim nazivom Hell's Gate
  • St. John's – jedno od četiri glavna naselja Sabe

Ostale geografske i infrastrukturne cjeline

[uredi | uredi izvor]

Zaljevi

[uredi | uredi izvor]
  • Fort Bay – glavna luka Sabe
  • Wells Bay – uvala s plažom koja se pojavljuje i nestaje zavisno od morskih i vremenskih uslova
  • Cove Bay – uvala koja se koristi za rekreaciju i pristup obalnim područjima
  • Ladder Bay – historijska uvala povezana sa stazom The Ladder

Ostale vodene i obalne cjeline

[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ↑ Mangold, Max (2000). Duden Aussprachewörterbuch: Wörterbuch der deutschen Standardaussprache (jezik: njemački) (4. izd.). Dudenverlag. ISBN 978-3-411-04064-3. Pristupljeno 29. 8. 2026.
  2. ↑ "31.954 Wet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba". Eerste Kamer der Staten-Generaal (jezik: nizozemski). Pristupljeno 29. 8. 2026. Javna tijela spadaju direktno pod Vladu jer nisu dio nijedne pokrajine.
  3. ↑ "Waaruit bestaat het Koninkrijk der Nederlanden?". Rijksoverheid.nl (jezik: nizozemski). Ministerie van Algemene Zaken. 19. 5. 2015. Pristupljeno 29. 8. 2026.[mrtav link]
  4. ↑ Rahn, Jennifer L. (2017). "Saba and St. Eustatius (Statia)". u Allen, Casey D. (ured.). Landscapes and Landforms of the Lesser Antilles (jezik: engleski). Cham: Springer International Publishing. str. 61–84. doi:10.1007/978-3-319-55787-8_6. ISBN 978-3-319-55785-4. Pristupljeno 29. 8. 2026.
  5. 1 2 3 "Population of the Caribbean Netherlands up by nearly 1.6 thousand in 2024". Statistics Netherlands (CBS) (jezik: engleski). 19. 5. 2025. Pristupljeno 29. 8. 2026.
  6. ↑ den Dulk, Daniëlle; Langenberg, Hans (10. 10. 2025). "The Dutch Caribbean 15 years after the dissolution of the Netherlands Antilles". Statistics Netherlands (CBS) (jezik: engleski). Pristupljeno 29. 8. 2026.
  7. ↑ Myrick, Caroline (2. 6. 2014). "Putting Saban English on the map: A descriptive analysis of English language variation on Saba". English World-Wide (jezik: engleski). 35 (2): 161–192. doi:10.1075/eww.35.2.02myr. Pristupljeno 29. 8. 2026.
  8. 1 2 3 Hartog, Johan (1988). History of Saba (jezik: engleski). Saba Artisan Foundation. Pristupljeno 29. 8. 2026.
  9. ↑ Dirección de Hidrografía (1826). Derrotero de las islas Antillas, de las costas de Tierra Firme, y de las del seno Megicano (jezik: španski). En la Imprenta Nacional. str. 107. Pristupljeno 29. 8. 2026.
  10. ↑ Davis, Dave; Oldfield, Kevin (2003). "Archaeological Reconnaissance of Anegada, British Virgin Islands" (PDF). Journal of Caribbean Archaeology (jezik: engleski). ISSN 1524-4776. Pristupljeno 29. 8. 2026.
  11. 1 2 Hofman, Corinne L.; Hoogland, Menno M. L. P. (2016). Saba's First Inhabitants: A story of 3300 years of Amerindian occupation prior to European contact (1800 BC - AD 1492) (jezik: engleski). Sidestone Press. ISBN 978-90-8890-359-5. Pristupljeno 29. 8. 2026.
  12. 1 2 3 4 5 6 7 8 "History of Saba". Saba Government (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 25. 1. 2021. Pristupljeno 29. 8. 2026.
  13. ↑ "The Chronological History of Saba". The Saba Islander (jezik: engleski). 6. 2. 2021. Pristupljeno 29. 8. 2026.
  14. ↑ Negrón, Ramona (24. 8. 2021). "Approved by the Bible: The Slave Trade of the Dutch West India Company". The Low Countries (jezik: engleski). Pristupljeno 29. 8. 2026.
  15. ↑ La Fontaine, H.; Eisemann, Pierre Michel (2023). Pasicrisie internationale 1794-1900: Histoire documentaire des arbitrages internationaux (jezik: francuski). Martinus Nijhoff Publishers. ISBN 978-90-04-64091-7. Pristupljeno 29. 8. 2026.
  16. ↑ "Party to a dispute: Netherlands". United Nations - Reports of International Arbitral Awards (jezik: engleski). Pristupljeno 29. 8. 2026.
  17. ↑ "Spanish work". In Your Pocket (jezik: engleski). Pristupljeno 29. 8. 2026.
  18. ↑ "Preserving Tradition on the Island of Women and Lace". BYU College of Humanities (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 8. 1. 2016. Pristupljeno 29. 8. 2026.
  19. 1 2 SCF Technical Report 2010 (Report) (jezik: engleski). Saba Conservation Foundation. 2010. Pristupljeno 29. 8. 2026.
  20. ↑ Johnson, Alicia (4. 3. 2024). "A First-Time Guide to Saba". Lonely Planet (jezik: engleski). Pristupljeno 29. 8. 2026.
  21. ↑ The Editor (17. 7. 2024). "Saba: Discovering its History, Nature and Culture". Latin American & Caribbean Geographic (jezik: engleski). Pristupljeno 29. 8. 2026.
  22. ↑ "Slavery Memorial Year". Government.nl (jezik: engleski). Pristupljeno 29. 8. 2026.
  23. ↑ "Suriname en de Nederlandse Antillen: Vrijverklaarde slaafgemaakten (Emancipatie 1863)". Nationaal Archief (jezik: nizozemski). Pristupljeno 29. 8. 2026.
  24. ↑ Charney, Jonathan I.; Alexander, Lewis M. (1993). International Maritime Boundaries (jezik: engleski). Martinus Nijhoff Publishers. ISBN 978-0-7923-1187-4. Pristupljeno 29. 8. 2026.
  25. ↑ Lagoni, Rainer; Vignes, Daniel, ured. (2006). Maritime Delimitation. Sijthoff publications on ocean development (jezik: engleski). 53. BRILL. ISBN 978-90-04-15033-1. Pristupljeno 29. 8. 2026.
  26. ↑ "Referendum on the Constitutional Future of Saba 2004". Saba Tourism (jezik: engleski). 5. 11. 2004. Arhivirano s originala, 30. 12. 2006. Pristupljeno 29. 8. 2026.
  27. ↑ "Caribbean Parts of the Kingdom". Government.nl (jezik: engleski). Pristupljeno 29. 8. 2026.
  28. ↑ "Besluit van 23 september 2010 tot vaststelling van het tijdstip van inwerkingtreding van de artikelen I en II van de Rijkswet wijziging Statuut in verband met de opheffing van de Nederlandse Antillen". Staatsblad van het Koninkrijk der Nederlanden (jezik: nizozemski). Ministerie van Justitie. 1. 10. 2010. Pristupljeno 29. 8. 2026.
  29. ↑ McKenna, Sheila A.; Etnoyer, Peter (21. 5. 2010). Ropert-Coudert, Yan (ured.). "Rapid Assessment of Stony Coral Richness and Condition on Saba Bank, Netherlands Antilles". PLOS ONE (jezik: engleski). 5 (5): e10749. doi:10.1371/journal.pone.0010749. PMC 2873992. PMID 20505771. Pristupljeno 29. 8. 2026.
  30. ↑ "Landscape biographies Saba and St. Eustatius". Cultural Heritage Agency of the Netherlands (Rijksdienst voor het Cultureel Erfgoed) (jezik: engleski). 1. 1. 2026. Pristupljeno 29. 8. 2026.
  31. 1 2 3 "Objectives of the Mount Scenery National Park". Saba Conservation Foundation (jezik: engleski). Pristupljeno 29. 8. 2026.
  32. ↑ van der Meulen, Michiel. "Caribbean Netherlands". Geological Survey of the Netherlands (jezik: engleski). Pristupljeno 29. 8. 2026.
  33. ↑ carvol (5. 11. 2015). "The Geology of Saba". Volcanoes of the Caribbean (jezik: engleski). Pristupljeno 29. 8. 2026.
  34. ↑ "Saba". Volcano World (jezik: engleski). Oregon State University. Pristupljeno 29. 8. 2026.
  35. ↑ Climate Summary: The Bottom, Saba (PDF) (Report) (jezik: engleski). Meteorological Service Netherlands Antilles & Aruba. Pristupljeno 29. 8. 2026.
  36. 1 2 3 4 5 6 "Nature on Saba's Trails". Saba Conservation Foundation (jezik: engleski). Pristupljeno 29. 8. 2026.
  37. ↑ Bos, O.G.; Bakker, P.A.J.; Henkens, R.J.H.G.; de Freitas, J.A.; Debrot, A.O. (2018). Preliminary checklist of extant endemic species and subspecies of the windward Dutch Caribbean (St. Martin, St. Eustatius, Saba and the Saba Bank) (Report) (jezik: engleski). Wageningen University & Research. doi:10.18174/460388. Pristupljeno 29. 8. 2026.
  38. ↑ Breuil, Michel; Schikorski, David; Vuillaume, Barbara; Krauss, Ulrike; Morton, Matthew N.; Corry, Elizabeth; Bech, Nicolas; Jelić, Mišel; Grandjean, Frédéric (13. 4. 2020). "Painted black: Iguana melanoderma (Reptilia, Squamata, Iguanidae) a new melanistic endemic species from Saba and Montserrat islands (Lesser Antilles)". ZooKeys (jezik: engleski). 926: 95–131. doi:10.3897/zookeys.926.48679. PMC 7170970. PMID 32332182. Pristupljeno 29. 8. 2026.
  39. ↑ Mielke, Lara; Madden, Hannah (17. 11. 2021). "Status of the Red-Bellied Racer on Saba and St. Eustatius". Dutch Caribbean Nature Alliance (DCNA) (jezik: engleski). Pristupljeno 29. 8. 2026.
  40. ↑ van den Burg, Matthijs P.; Hylkema, Alwin; Debrot, Adolphe O. (21. 9. 2021). "Establishment of two nonnative parthenogenetic reptiles on Saba, Dutch Caribbean: Gymnophthalmus underwoodi and Indotyphlops braminus" (PDF). Caribbean Herpetology (jezik: engleski): 1–5. doi:10.31611/ch.79. Pristupljeno 29. 8. 2026.
  41. ↑ van den Burg, M. P.; Goetz, M.; Brannon, L.; Weekes, T. S.; Ryan, K. V.; Debrot, A. O. (23. 3. 2023). "An integrative approach to assess non-native iguana presence on Saba and Montserrat: Are we losing all native Iguana populations in the Lesser Antilles?". Animal Conservation (jezik: engleski). 26 (5): 677–689. doi:10.1111/acv.12869. Pristupljeno 29. 8. 2026.
  42. 1 2 Collier, Natalia; Brown, Adam (2008). Important Bird Areas in the Caribbean – Saba (PDF) (Report) (jezik: engleski). BirdLife International. Pristupljeno 29. 8. 2026.
  43. ↑ Geelhoed, S.C.V.; Debrot, A.O.; Ligon, J.; Madden, H.; Verdaat, J.P.; Williams, S.R.; Wulf, K. (2013). Important Bird Areas in the Caribbean Netherlands (Report). Report / IMARES (jezik: engleski). IMARES. Pristupljeno 29. 8. 2026.
  44. 1 2 "Saba National Marine Park". Saba Conservation Foundation (jezik: engleski). Pristupljeno 29. 8. 2026.
  45. 1 2 3 "Saba Bank National Park". Saba Conservation Foundation (jezik: engleski). Pristupljeno 29. 8. 2026.
  46. 1 2 Williams, Jeffrey T.; Carpenter, Kent E.; Van Tassell, James L.; Hoetjes, Paul; Toller, Wes; Etnoyer, Peter; Smith, Michael (2010). "Biodiversity Assessment of the Fishes of Saba Bank Atoll, Netherlands Antilles". PLoS ONE (jezik: engleski). 5 (5): e10676. doi:10.1371/journal.pone.0010676. Pristupljeno 29. 8. 2026.
  47. ↑ "Particularly Sensitive Sea Areas". International Maritime Organization (jezik: engleski). Pristupljeno 29. 8. 2026.
  48. ↑ Resolution MEPC.226(64): Designation of the Saba Bank as a Particularly Sensitive Sea Area (PDF) (Report) (jezik: engleski). International Maritime Organization. 5. 10. 2012. Pristupljeno 29. 8. 2026.
  49. ↑ Meesters, Erik H.W.G. Appendix Template for Submission of Scientific Information to Describe Ecologically or Biologically Significant Marine Areas: Saba Bank (PDF) (Report) (jezik: engleski). Secretariat of the Convention on Biological Diversity (CBD). Pristupljeno 29. 8. 2026.
  50. 1 2 "Island Ordinance for the establishment of the National Park Mt. Scenery and protection of animal-, plant species and artifacts (AB 2018.03)". Lokale wet- en regelgeving (Overheid.nl) (jezik: engleski). Public Entity Saba. 19. 9. 2018. Pristupljeno 29. 8. 2026.
  51. ↑ "National parks". Rijksdienst Caribisch Nederland. Pristupljeno 29. 8. 2026.
  52. 1 2 "Nature and environment policy plan Caribbean Netherlands 2020-2030". Rijksdienst Caribisch Nederland (jezik: engleski). Ministry of Agriculture, Nature and Food Quality. Pristupljeno 29. 8. 2026.
  53. 1 2 3 4 5 "Governance of Bonaire, St Eustatius and Saba". Government.nl (jezik: engleski). Government of the Netherlands. Pristupljeno 29. 8. 2026.
  54. ↑ "Invoeringswet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba". Wetten.overheid.nl (jezik: nizozemski). Overheid.nl. 1. 1. 2025. Pristupljeno 29. 8. 2026.
  55. ↑ Focused Growth (PDF) (Report) (jezik: engleski). Government of the Netherlands. 4. 7. 2024. Pristupljeno 30. 8. 2026.
  56. ↑ "Saba Island Council installed and commissioners appointed". Knipselkrant Curaçao (jezik: engleski). Pristupljeno 30. 8. 2026.
  57. ↑ "Commissioners". Public Entity Saba (jezik: engleski). Public Entity Saba. Pristupljeno 30. 8. 2026.
  58. ↑ "Island Secretary". Public Entity Saba (jezik: engleski). Public Entity Saba. Pristupljeno 30. 8. 2026.
  59. ↑ "Electoral colleges for the Senate". Kiesraad (jezik: engleski). Electoral Council of the Netherlands. Pristupljeno 30. 8. 2026.
  60. ↑ "Council of Ministers approves expansion of Island Councils and Executive Councils BES" (jezik: engleski). Public Entity Saba. 29. 8. 2025. Pristupljeno 30. 8. 2026.
  61. 1 2 3 "Island Governor". Public Entity Saba (jezik: engleski). Public Entity Saba. Pristupljeno 30. 8. 2026.
  62. ↑ "Farewell Ceremony Held in Honor of Island Governor Jonathan Johnson" (jezik: engleski). Public Entity Saba. 15. 6. 2026. Pristupljeno 30. 8. 2026.
  63. ↑ "Royal Honour for Island Governor Jonathan Johnson of Saba" (jezik: engleski). Rijksdienst Caribisch Nederland. 15. 6. 2026. Pristupljeno 30. 8. 2026.
  64. ↑ "Jocelyn Levenstone new Island Governor of Saba" (jezik: engleski). Public Entity Saba. 29. 5. 2026. Pristupljeno 30. 8. 2026.
  65. ↑ "Jocelyn Levenstone sworn in as Island Governor of Saba" (jezik: engleski). Rijksdienst Caribisch Nederland. 9. 7. 2026. Pristupljeno 30. 8. 2026.
  66. ↑ <ref name="NewStructure_2025">"Public Entity Saba strengthens its organization to improve efficiency and coordination: New structure to take effect January 1, 2026" (jezik: engleski). Public Entity Saba. 12. 11. 2025. Pristupljeno 30. 8. 2026.
  67. ↑ "About the Council". Island Council Saba (jezik: engleski). Island Council of Saba. Pristupljeno 30. 8. 2026.
  68. ↑ "Decision Lists 2026". Public Entity Saba (jezik: engleski). Public Entity Saba. Pristupljeno 30. 8. 2026.
  69. ↑ The Caribbean Netherlands in numbers 2025 (PDF) (Report) (jezik: engleski). Statistics Netherlands (CBS). 2025. Pristupljeno 30. 8. 2026.
  70. 1 2 Soloway, L. E.; Demerath, E. W.; Ochs, N.; James, G. D.; Little, M. A.; Bindon, J. R.; Garruto, R. M. (2009). "Blood Pressure and Lifestyle on Saba, Netherlands Antilles". American Journal of Human Biology (jezik: engleski). 21 (3): 319–325. doi:10.1002/ajhb.20862. PMC 2910626. PMID 19189411.
  71. ↑ "Studying on Saba". Saba University School of Medicine (jezik: engleski). Saba University School of Medicine. Pristupljeno 30. 8. 2026.
  72. ↑ "Welke erkende talen heeft Nederland?". Rijksoverheid.nl (jezik: nizozemski). Ministerie van Binnenlandse Zaken en Koninkrijksrelaties. Pristupljeno 30. 8. 2026.
  73. ↑ "Population of the Dutch Caribbean has grown over fifteen years" (jezik: engleski). Statistics Netherlands (CBS). 18. 11. 2025. Pristupljeno 30. 8. 2026.
  74. 1 2 "What percentage of the population speaks Dutch? – The Caribbean Netherlands in numbers 2022". Statistics Netherlands (CBS) (jezik: engleski). Statistics Netherlands. 2022. Pristupljeno 30. 8. 2026.
  75. ↑ "Besluit Saba Comprehensive School en Gwendoline van Puttenschool BES". Wetten.nl (jezik: nizozemski). Ministerie van Binnenlandse Zaken en Koninkrijksrelaties. 1. 8. 2022. Pristupljeno 30. 8. 2026.
  76. ↑ Johnson, Theodore R.; Myrick, Caroline (2016). A Lee Chip: A Dictionary & Study of Saban English (jezik: engleski). NC State University. ISBN 978-0-578-17558-4.
  77. 1 2 "How many people are religious? – The Caribbean Netherlands in numbers 2023". Statistics Netherlands (CBS) (jezik: engleski). Statistics Netherlands. 2023. Pristupljeno 30. 8. 2026.
  78. 1 2 Daniëlle den Dulk, Hans Langenberg (10. 10. 2025). "The Dutch Caribbean 15 years after the dissolution of the Netherlands Antilles: 3. Population". Statistics Netherlands (CBS) (jezik: engleski). Statistics Netherlands. Pristupljeno 1. 9. 2026.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  79. ↑ Henry, Esther (30. 1. 2018). "Saba churches raise funds for renovations after Irma" (jezik: engleski). Caribbean Network. Pristupljeno 1. 9. 2026.
  80. ↑ Johnson, Will (28. 2. 2014). "The Church of Rome on Saba". The Saba Islander (jezik: engleski). Pristupljeno 1. 9. 2026.
  81. ↑ Johnson, Will (14. 10. 2019). "Celebration of the 85th anniversary of the Sacred Heart Church in The Bottom, Saba". The Saba Islander (jezik: engleski). Pristupljeno 1. 9. 2026.
  82. ↑ Johnson, Will (6. 2. 2021). "The Chronological History of Saba". The Saba Islander (jezik: engleski). Pristupljeno 1. 9. 2026.
  83. ↑ "2018 Country and Territory Reports". JW.ORG (jezik: engleski). Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania. 2018. Pristupljeno 1. 9. 2026.
  84. 1 2 "History of Health Care on Saba". Saba Cares (jezik: engleski). Saba Cares Foundation. Pristupljeno 1. 9. 2026.
  85. ↑ "Saba Cares – Health Care Foundation Saba". Saba Cares (jezik: engleski). Saba Cares Foundation. Pristupljeno 1. 9. 2026.
  86. 1 2 "Vacancy: Nurse Registered Nurse". Saba Cares (jezik: engleski). Saba Cares Foundation. 24. 3. 2025. Pristupljeno 1. 9. 2026.
  87. ↑ "Admission – Saba Cares". Saba Cares (jezik: engleski). Saba Cares Foundation. Pristupljeno 1. 9. 2026.
  88. ↑ "Laboratory – Saba Cares". Saba Cares (jezik: engleski). Saba Cares Foundation. Pristupljeno 1. 9. 2026.
  89. ↑ "Number of medical referrals rose slightly in 2025". Rijksdienst Caribisch Nederland (jezik: engleski). Government of the Netherlands. 12. 2. 2026. Pristupljeno 1. 9. 2026.
  90. ↑ "Direct Medical Referrals to Sint Maarten Medical Center pilot project to start on Nov 21". Rijksdienst Caribisch Nederland (jezik: engleski). Government of the Netherlands. 17. 11. 2022. Pristupljeno 1. 9. 2026.
  91. ↑ "First Meeting of the Caribbean Netherlands Healthcare Committee 2025 Held on Bonaire". Rijksdienst Caribisch Nederland (jezik: engleski). Government of the Netherlands. 4. 4. 2025. Pristupljeno 1. 9. 2026.
  92. ↑ "Minister Sterk applauds progress of new Saba Cares care campus". Rijksdienst Caribisch Nederland (jezik: engleski). Government of the Netherlands. 1. 5. 2026. Pristupljeno 1. 9. 2026.
  93. ↑ "Diving with Sea Saba: Professional boat diving in Saba's Marine Park since 1985". Sea Saba (jezik: engleski). Pristupljeno 1. 9. 2026.
  94. ↑ Fundacion Parke Nacional Aruba Management Success Report 2021 (PDF) (Report) (jezik: engleski). Dutch Caribbean Nature Alliance (DCNA). 2023. Pristupljeno 1. 9. 2026.
  95. ↑ "Burgerlijk Wetboek BES Boek 1" (jezik: nizozemski). Overheid.nl. 1. 7. 2025. Pristupljeno 1. 9. 2026.
  96. ↑ "Aanpassingswet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba" (jezik: nizozemski). Overheid.nl. 1. 8. 2020. Pristupljeno 1. 9. 2026.
  97. ↑ "Saba records first gay marriage on Tuesday". SXM Island Time (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 13. 3. 2016. Pristupljeno 1. 9. 2026.
  98. ↑ "Eerste homohuwelijk in Caribisch Nederland". Dutch Caribbean Legal Portal (jezik: nizozemski). 4. 12. 2012. Arhivirano s originala, 1. 4. 2016. Pristupljeno 1. 9. 2026.
  99. 1 2 den Dulk, Daniëlle; Langenberg, Hans (10. 10. 2025). "The Dutch Caribbean 15 years after the dissolution of the Netherlands Antilles: 5. Economy and tourism" (jezik: engleski). CBS. Pristupljeno 2. 9. 2026.
  100. ↑ "Online consultation for input on BES Tax legislation". Public Entity Saba (jezik: engleski). 18. 8. 2025. Pristupljeno 2. 9. 2026.
  101. ↑ "Strategic Tourism Master Plan 2023–2028" (PDF) (jezik: engleski). Public Entity Saba. 2023. Pristupljeno 1. 9. 2026.
  102. ↑ "Saba Launches Tourism Awareness Month 2025". Public Entity Saba (jezik: engleski). 1. 9. 2025. Pristupljeno 1. 9. 2026.
  103. ↑ "Caribbean Netherlands: inbound tourism by air" (jezik: engleski). Centraal Bureau voor de Statistiek. 17. 5. 2024. Pristupljeno 2. 9. 2026.
  104. 1 2 "Caribbean Netherlands; ferry passengers" (jezik: engleski). Centraal Bureau voor de Statistiek. 5. 6. 2026. Pristupljeno 2. 9. 2026.
  105. ↑ "Discover the Unspoiled Queen of the Caribbean During Saba Experience Month – This May". Public Entity Saba (jezik: engleski). 5. 5. 2025. Pristupljeno 2. 9. 2026.
  106. ↑ "Flights from The Bottom, Saba to Philipsburg, Sint Maarten" (jezik: engleski). Winair. Pristupljeno 2. 9. 2026.
  107. ↑ "Edge II Ferry Sold – Services to Saba Discontinued". Public Entity Saba (jezik: engleski). 13. 4. 2026. Pristupljeno 2. 9. 2026.
  108. ↑ "Saba, St. Eustatius, and Makana Ferry Sign PSO to Strengthen Regional Connectivity". Public Entity Saba (jezik: engleski). 31. 3. 2026. Pristupljeno 2. 9. 2026.
  109. 1 2 "The Saba National Marine Park". Saba Conservation Foundation (jezik: engleski). Pristupljeno 2. 9. 2026.
  110. ↑ "Diving on Saba". Saba Conservation Foundation (jezik: engleski). Pristupljeno 2. 9. 2026.
  111. 1 2 3 4 "History of Saba". Saba Tourist Bureau (jezik: engleski). Pristupljeno 2. 9. 2026.
  112. ↑ "Juancho E. Irausquin Airport". Public Entity Saba (jezik: engleski). Pristupljeno 2. 9. 2026.
  113. ↑ "The Ladder". Saba Tourist Bureau (jezik: engleski). Pristupljeno 2. 9. 2026.
  114. ↑ "Public Entity Saba Introduces Island Express: A New Public Transportation Service for the Saban Community". Public Entity Saba (jezik: engleski). 11. 10. 2024. Pristupljeno 2. 9. 2026.
  115. ↑ "Island Express Bus Schedule". Public Entity Saba (jezik: engleski). Pristupljeno 2. 9. 2026.
  116. ↑ "Public Transportation: Updated Schedule". Public Entity Saba (jezik: engleski). Pristupljeno 2. 9. 2026.
  117. ↑ "Getting Around on Saba". Saba Tourist Bureau (jezik: engleski). Pristupljeno 2. 9. 2026.
  118. ↑ "Connection". Power Up Saba (jezik: engleski). Pristupljeno 2. 9. 2026.
  119. ↑ "Solar Parks". Power Up Saba (jezik: engleski). Pristupljeno 2. 9. 2026.
  120. ↑ "Caribbean Netherlands; connections and production of electricity and water" (jezik: engleski). Centraal Bureau voor de Statistiek (CBS). 25. 9. 2025. Pristupljeno 2. 9. 2026.
  121. ↑ "How has the production of renewable electricity changed?". The Caribbean Netherlands in numbers 2025 (jezik: engleski). Centraal Bureau voor de Statistiek (CBS). Pristupljeno 2. 9. 2026.
  122. ↑ "Renewable Energy Phase 3 Contract Signing". Public Entity Saba (jezik: engleski). 12. 12. 2025. Pristupljeno 2. 9. 2026.
  123. 1 2 "Energy Strategy Progress Report 2023–2024" (PDF). Public Entity Saba (jezik: engleski). Pristupljeno 2. 9. 2026.
  124. 1 2 "Steep island, high prices: Report on the Cost of Living on Saba" (PDF). Public Entity Saba (jezik: engleski). Pristupljeno 2. 9. 2026.
  125. 1 2 3 "Poverty on Bonaire, St Eustatius and Saba declined in 2024" (jezik: engleski). Centraal Bureau voor de Statistiek (CBS). 15. 7. 2026. Pristupljeno 2. 9. 2026.
  126. ↑ "Public Entity Saba Prepares Changes in the Rental Market on Saba". Public Entity Saba (jezik: engleski). 10. 6. 2025. Pristupljeno 2. 9. 2026.
  127. ↑ "Housing Survey to Help Shape Affordable Housing Project on Saba". Public Entity Saba (jezik: engleski). 11. 3. 2026. Pristupljeno 2. 9. 2026.
  128. ↑ "Annual Report and Financial Statements Public Entity Saba 2024" (PDF). Public Entity Saba (jezik: engleski). Pristupljeno 2. 9. 2026.
  129. ↑ "Our School". Sacred Heart Primary School Saba (jezik: engleski). Pristupljeno 2. 9. 2026.
  130. ↑ "About Us". Saba Comprehensive School (jezik: engleski). Pristupljeno 2. 9. 2026.
  131. ↑ "Saba University School of Medicine". Saba University School of Medicine (jezik: engleski). Pristupljeno 2. 9. 2026.
  132. ↑ "Medical School Programs". Saba University School of Medicine (jezik: engleski). Pristupljeno 2. 9. 2026.
  133. ↑ "Academic Calendar and Catalog". Saba University School of Medicine (jezik: engleski). Pristupljeno 2. 9. 2026.
  134. 1 2 "The Art of Saba Lace & Flavor of Spiced Rum: Saba's Heritage". CaribVibe TV (jezik: engleski). Pristupljeno 2. 9. 2026.
  135. ↑ "Events". Saba Tourism Bureau (jezik: engleski). Pristupljeno 2. 9. 2026.
  136. ↑ "Public Holidays". Public Entity Saba (jezik: engleski). Pristupljeno 2. 9. 2026.
  137. ↑ "Events – December 5, 2025". Saba Tourism Bureau (jezik: engleski). 5. 12. 2025. Arhivirano s originala, 5. 12. 2025. Pristupljeno 2. 9. 2026.
  138. ↑ "Saba Day". Saba Day (jezik: engleski). Pristupljeno 2. 9. 2026.
  139. ↑ "Saba Radio Stations". RadioStationWorld (jezik: engleski). Pristupljeno 2. 9. 2026.
  140. 1 2 "Saba-News.com is the Island's Top Online News Destination". Saba News (jezik: engleski). Pristupljeno 2. 9. 2026.
  141. ↑ "About Us". Saba News (jezik: engleski). Pristupljeno 2. 9. 2026.
  142. ↑ "The Harry L. Johnson Museum". Saba Tourism Bureau (jezik: engleski). Pristupljeno 2. 9. 2026.
  143. ↑ "Major Osmar R. Simmons Museum". Saba Tourist Bureau. Pristupljeno 2. 9. 2026.
  144. ↑ "Saba Heritage Center". Saba Tourism Bureau (jezik: engleski). Pristupljeno 2. 9. 2026.
  145. ↑ "Sports". Public Entity Saba (jezik: engleski). Pristupljeno 2. 9. 2026.
  146. ↑ "Annual Report and Financial Statements Public Entity Saba 2024" (PDF). Public Entity Saba (jezik: engleski). Pristupljeno 2. 9. 2026.
  147. ↑ "Sea to Scenery Race". Saba Tourism Bureau (jezik: engleski). Pristupljeno 2. 9. 2026.

Dodatna literatura

[uredi | uredi izvor]
  • Bolles, Joshua K. (2013). Johnson, Will (ured.). Caribbean Interlude: The Story of Saba the Rock. Will Johnson. ISBN 978-1-4675-6637-7.
  • Johnson, Theodore R. (2016). A Lee Chip: A Dictionary and Study of Saban English. Raleigh, NC: Language and Life Project at North Carolina State University. ISBN 978-0-578-17558-4.
  • Nielsen, Suzanne; Schnabel, Peter (2007). Folk Remedies on a Caribbean Island, the Story of Bush Medicine on Saba. Author. ISBN 9789990407594.
  • Hartog, Johan (1975). History of Saba. Saba: Saba Artisan Foundation.
  • Hofman, Corinne L.; Hoogland, Menno L. P. (2016). Saba's First Inhabitants: A View from the Archaeological Record. Leiden: Sidestone Press. ISBN 978-90-8890-359-5.
  • Brugman, Frans H. (1995). The Monuments of Saba. Zutphen: Walburg Pers. ISBN 978-90-6011-923-5.
  • Johnson, Will (2012). Tales from My Grandmother's Pipe (5. izd.). Oviedo: Artygraphic.
  • Rijksdienst voor het Cultureel Erfgoed (2026). The Unspoiled Queen – Landscape and Heritage of Saba. Amersfoort: Cultural Heritage Agency of the Netherlands.
  • Rahn, Jennifer (2017). "Saba and St. Eustatius (Statia)". u Allen, Casey D. (ured.). Landscapes and Landforms of the Lesser Antilles. Cham, Switzerland: Springer Cham. str. 61–84. doi:10.1007/978-3-319-55787-8_6. ISBN 978-3-319-55785-4.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Saba&oldid=3929871"